– U noći oko jedan sat sam se probudila, dobro da muž nije radio pa me mogao odvezao na hitnu. Meni je došlo tako slabo po zamjenskim tabletama. Tlak mi je skakao, skoro me šlagiralo – ispričala nam je Mirjana Bučela iz Gornjeg Mihaljevca, samo jedna od pacijentica koja je posljednjih nekoliko mjeseci na svojoj koži osjetila probleme s nestašicom lijekova.
Zbog nestašice pojedinih lijekova u ljekarnama bila je primorana uzeti zamjenski lijek na koji su je uputili ljekarnici. Inače za regulaciju tlaka, odnosno liječenje hipertenzije, uzima tablete Blocar, no budući da ga više nisu imali u ljekarni, dali su joj za zamjenu Ampril, s naglaskom da se lijek Blocar više ne proizvodi. Njezino tijelo nije dobro prihvatilo novi lijek te je došlo do određene reakcije. Naša sugovornica je završila u bolnici, no srećom nije bilo težih posljedica. Lijek je bio isti, ali supstance koje ga povezuju su različite od lijeka koji je prije koristila.
– Ljudi jako rijetko reagiraju na taj lijek, ali ja sam bila jedna od tih koja je reagirala. Liječnica mi je strogo zapisala u karton da moram koristiti samo te tablete – dodala je u nastavku naša sugovornica, koja je na kraju potreban lijek nabavila u Svetom Martinu na Muri.
Nakon bolnica nestašica lijekova zbog problema s plaćanjem veledrogerijama stigla je i do ljekarni. Jesu li ljekarne kolateralna žrtva dugova za lijekove koje duguju bolnice, ljekarnici koje smo pitali ne znaju, ali su oni s kojima smo razgovarali kazali da doista nedostaje puno lijekova i da ima poremećaja u opskrbi te da su najveći krivac za problem proizvođači lijekova.
– Primijetili smo nestašicu u zadnja dva-tri mjeseca, bilo je problema i proteklih godina, ali je ovo ljeto problem izraženiji. Do 1. srpnja trebala je biti završena serijalizacija. Da ne bi došlo do distribucije krivotvorenih lijekova na nivou Europe, svi su proizvođači bili obvezni na kutije staviti dodatni kod. Svaka kutija iz serije ima novi kod, no pokazalo se da to još uvijek nije napravljeno pa je Ministarstvo produžilo rok do prosinca – ispričala nam je jedna od vlasnica ljekarni, čiji su podaci poznati redakciji, i dodala da je i to jedan od razloga nestašice pojedinih lijekova.
Ljekarne s druge strane ne mogu imati prevelike zalihe jer su ulaskom u Europsku uniju ograničene povratom lijekova, rok je pet dana. Dakle, ako pacijentu promjene terapiju, ljekarnici više ne mogu vratiti lijekove u drogerije. Zbog toga sve ljekarne nastoje imati optimalne zalihe s obzirom na broj pacijenata i potreba.
– Sve razumijemo, ali ne razumijemo nestašicu lijekova, primjerice za psihičke bolesnike. Na primjer, Haldol 2 mg. Za sad na tržištu ima 10 mg i kapi. Neki pacijenti prihvaćaju zamjenu, a neki ne. Moraju se snalaziti od ljekarne do ljekarne.
S druge strane, nerijetko se događa i to da liječnici nemaju ažurirane podatke o dostupnosti pojedinih lijekova. Liječnici i dalje pripisuju lijekove kojih više nema na tržištu, a pacijenti na kraju ostanu zakinuti za taj lijek lutajući i tražeći ga od ljekarne do ljekarne.
Ovi navedeni primjeri najbolje pokazuju apsurde našeg zdravstva u koje svaki građanin mjesečno izdaju pozamašnu svotu za osiguranje. Nažalost, na kraju pacijenti ostaju zakinuti za lijekove koji im život znače, kao naš primjer s početka članka, a za to nitko ne odgovara.
Po kupnju Teotarda u Sloveniju
Kad nema jednog lijeka, ljekarnici pacijente preusmjeravaju na zamjenske ako je to moguće, ali to komplicira stvar. Pacijente zbog toga moraju vraćati po druge recepte k svojim liječnicima, u svim slučajevima kada se zamjenski lijek po cijeni, jačini ili broju tableta ili kapsula u pakiranju ne podudara s onim koji je na receptu propisao liječnik. Najveći problem je s lijekovima kojih u dužem periodu nema na tržištu i nemaju alternativnu zamjenu za sve pacijente.
Primjerice, Teotarda 200 mg. Posebni je to problem za pacijente kojima je on jedina opcija. Sva sreća da pacijentica s kojom s razgovarali živi u pograničnom području pa se traži spas u najbližim ljekarnama u Lendavi u susjednoj Sloveniji.
Za informaciju onima koji su u sličnim problemima, za podizanje lijeka u Sloveniji trebate bijeli recept svog liječnika i, naravno, novčanik. U slučaju Teotarda ne radi se o skupom lijeku. Jedno pakiranje stoji nešto manje od 5 eura. Ni kod nas taj lijek nije potpuno besplatan, nego ga doplaćujete uz dopunsko osiguranje.
