MODRO-ZELENO BLAGO MEĐIMURJA: Nekad se i iz močvara pila voda!

Ivan Šebestijan
"Zelene kolonije" umjetničko su djelo inspirirano međimurskom prirodom s potpisom Ivana Šebestijana inženjera hidrotehnike

Prepoznatljiv slikarski izričaj i ulja na platnu Ivana Šebestijana iz Šenkovca, u ciklusima kao što su Mlinovi na Muri, Vode Međimurja, Geometrija vode, Međimurski labudovi, Labuđi cvjetovi i Lopoči, daje naslutiti kako se radi o osobi koja je iznimno povezana s prirodnom baštinom Međimurja. U doticaj s terenom i prirodom, Šebestijan dolazi gotovo svakodnevno tijekom svojega radnoga vijeka. Po profesiji je inženjer hidrotehnike i trenutačno radi u Hrvatskim vodama. Uz inženjerske poslove u ispostavi, ujedno je i rukovoditelj obrane od poplava na rijeci Muri na dionici Gibina – Podturen te je rukovoditelj OOP-a sliva Bistrec Rakovnica.

Ivan Šebestijan
Slika inspirirana Šebestijanovim uspomenama iz djetinjstva kad se u kotoripskim barama s veseljem kupalo

Rodom je iz Kotoribe. Prisjeća se s nostalgijom lijepih dana djetinjstva kad se s bratom kupao u tadašnjim kotoripskim barama:

– Kotoripsko područje prije je bilo izrazito močvarno. Igrali smo se i kupali na tim barama. Oko nas je bio šaš, lopoči. Voda je bila bistra. Naši stari govorili su nam kako su prije 60 i više godina pili vodu iz tih močvarnih staništa pa iako je bilo i zmija, žaba i pijavica, nitko se nije razbolio. Upravo su mi ti prizori djetinjstva česta inspiracija u mom slikarskom stvaralaštvu.

Ivan Šebestijan
Tematika uređenja Trnave nizvodno od Čakovca s ekološkog gledišta jedna je od tema projektnih aktivnosti inženjera hidrotehnike Šebestijana

Tema njegovog diplomskog rada, ali i jedan od projektnih zadataka kojim se bavio u svom radnom vijeku je potok, odnosno kanal Trnava. Cilj je bio urediti njezino korito, očistiti zagađenje i stvoriti preduvjete za vraćanje Trnave u život te poboljšati kvalitetu života stanovništva uz ovaj vodotok. Bit cjelokupne problematike temelji se na uklanjanju zagađenja iz Trnave, njegovog regeneriranja prirodnim putem, kao i sprječavanja daljnjeg zagađenja vode, zemlje i zraka. Kako ističe, ključ rješenja nalazi se u izgradnji kanalizacijskog sustava grada Čakovca i okolnih naselja u slivu Trnave te njihovog priključenja na postojeći uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Zaključuje kako je svaki zahvat u prirodi koristan i štetan.

Ivan Šebestijan
Fotografski zapis nezagađenog vodotoka kanala u Globetki koji je Šebestijan odradio tijekom istraživačkog rada

Prisjeća se kako je i u kanalu Lateralac na području Globetke nekad bilo riba. Hrvatska vodoprivreda u Međimurju danas upravlja s 400 km kanalske mreže, retencijama, barama i močvarama. Danas je u Međimurju najčišći vodotok Bistrec-Rakovnica koji se nalazi u donjem Međimurju. U pjesničkom stilu propitkuje i pomišlja o čovjeku i njegovom utjecaju na prirodu:

– Vrijedi li i dalje pretpostavka da je ovoj generaciji prepušteno iskorištavanje Zemlje, a već sljedećoj resursi cijelog svemira? Koliko će toga ostati iza nas? Koliko grandioznih ostvarenja? Nasljedstva, ostavštine, nekretnine ili je sve to jedno te isto – smeće! Zašto zagađenje nitko platit neće?

 

Projekt Med dvemi vodami sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. 

Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode. 

logotip Med dvemi vodami

Ostavi komentar