Medijska kampanja „Ne pali tršćake!‟ krenula je početkom 2023. godine. Već na samom početku objava u tiskanim, digitalnim i elektroničkim medijima, polučila je određene rezultate. O tršćacima se počelo više promišljati te govoriti posebice u jedinicama lokalne samouprave na čijim se terenima nalaze osobito vrijedni tršćaci. Nakon ove medijske kampanje Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode nastavlja s novom temom u cilju zaštite vrijednih staništa – livadama. Slogan kampanje glasi: “Livade nestaju. Oživimo ih!”
Razlikujmo livade i pašnjake
Monika Cindrić, biologinja i viša stručna suradnica za edukaciju i interpretaciju o potrebi očuvanja livada i pašnjaka govori:
„Šuma ili travnjak? Tko je bogatiji vrstama? Travnjak. A jeste li znali da je većina travnjaka poluprirodna, tj. da su nastali intervencijom čovjeka? Zbog potrebe za prostorom koji će mu omogućiti napasanje stoke i uzgoj hrane, čovjek je na ovim prostorima davno posegnuo u prirodni prostor i tako stvorio nova staništa, a time i uvjete koji mogu povećati bioraznolikost i stabilnost ekosustava.
Razlikujemo dva osnovna tipa travnjaka: livade (koje se kose za sijeno) i pašnjaci (koji služe za ispašu stoke). Oba tipa se održavaju na način kako su i nastali: redovitom košnjom ili redovitom ispašom. Redovnom košnjom trave te ispašom i gaženjem stoke onemogućavano je zaraštavanje travnjaka drvenastim vrstama. Tako su, zahvaljujući ljudskoj aktivnosti nastali iznimno bogati otvoreni krajobrazi važni za opstanak brojnih biljnih i životinjskih vrsta.
Osim što su bogati vrstama, tijekom vegetacijske sezone travnjaci mijenjaju svoj izgled pa je odlika travnjaka i ono što mu daje posebnu čar, a to je šarenilo boja. Korištenje i održavanje travnjaka (livada i pašnjaka) daje poseban izgled i vrijednost krajobrazu.
Na prostoru Međimurja razvijena je raznolika travnjačka vegetacija, uglavnom umjereno vlažni i vlažni travnjaci. Izvor su bogatstva prvenstveno biljnih svojti (70 %), no tu su dom pronašle i mnogobrojne male životinje (pčele, bumbare, ose, bogomoljke, skakavci puževi, leptiri), ali i veće poput ptica koja tu grade svoja gnijezda (ševa, prepelica, trčka, kosac) ili traže sklonište i hranu (gujavice, miševi, zmije, gušterice, krtice). U potrazi za hranom dolaze ptice grabljivice i sisavci (lisice, srne i zečevi).
Što ugrožava travnjačke površine?
Nekoliko je razloga koji dovode u pitanje opstanak travnjačkih površina, a time i dijela bioraznolikost Međimurja.
Zbog napuštanja tradicionalnog načina uzgoja stoke, brojni travnjački ekosustavi su ugroženi i nestaju, a s njima i brojne biljne i životinjske vrste. Izostankom održavanja oni zaraštavaju i postepeno prelaze u krajnji stadij sukcesije, tj. u šumu.
S druge strane pak u posljednjih stotinjak godina intenzifikacija poljoprivrede također je značajno promijenila stanje travnjaka i dovela do smanjenja travnjačkih površina. Travnjaci su pretvarani u intenzivne oranice. Kroz postupke okrupnjavanja poljoprivrednih zemljišta (komasacija) male poljoprivredne parcele nestajale su na račun velikih oranica na kojima je radi jednolikosti staništa i korištenja kemijskih sredstava bioraznolikost krajnje osiromašena te je u tom području prava rijetkost pronaći neku veću travnjačku površinu.
Mozaični krajobraz Međimurja
Želimo li sačuvati ova vrijedna staništa i sačuvati vrijedan mozaični krajobraz Međimurja, potrebno je brinuti o njima, redovitom košnjom (dva puta godišnje) ili ispašom. Buduće generacije će nam sigurno biti zahvalne na šarenim cvjetnim livadama, zovu fazana u proljeće ili kosca u ljeto, srnama na jutarnjoj ispaši ili zujanju pčela.
