Koliko je građana iz Međimurske županije iselilo iz Međimurja od kraja 2012. godine koju pamtimo kao najtežu recesijsku godinu dobili smo zahvaljujući podacima iz Policijske uprave međimurske, na osnovu našeg upita MUP-u RH.
Brojke su nas zapanjile.
Brojke nad kojima se moramo svi zamisliti
– Odjavu prebivališta od 29. prosinca 2012. godine do danas s područja Policijske uprave međimurske izvršile su 1244 osobe. Radi se o osobama koje su trajno iselile iz Hrvatske. Od tog broja 50 osoba je naknadno ponovno prijavilo prebivalište u Republici Hrvatskoj. Negativni saldo iznosi 1194 trajno odjavljenih.
U istom periodu do danas privremeni odlazak izvan Republike Hrvatske s područja Policijske uprave međimurske prijavile su 4363 osobe. Od toga je 196 osoba u međuvremenu prijavilo povratak na adresu prijavljenog prebivališta, odgovorili su nam iz Policijske uprave međimurske. Trenutni saldo je 4167 građana privremeno izvan domovine.
Dakle, praktički u pet godina Međimurje je “privremeno” ili trajno napustilo preko pet tisuća građa. To je preko tisuću građana svake godine. Preko pet tisuća građana je više nego stanovnika drugog po veličini grada Preloga. To je kao da je nestalo stanovnika koliko otprilike danas ima Općina Mala Subotica, ili čak dvije općine zajedno – Donja Dubrava i Goričan.
Neka nas ne zavarava kriterij privremenog odlaska. Tisuće ljudi tijekom protekla desetljeća napuštalo je Međimurje radi privremenog rada u inozemstvu, da bi ta ”privremenost” potrajala do mirovine. Oni su izgubljeni za naše gospodarstvo, a dobitak su za druge države, njihove proračune i fondove.
Jedina utjeha su njihove doznake članovima obitelji u Hrvatskoj. Upravo na tim doznakama Međimurje održava privid dobrog života i statusa. Ti koji su se odlučili na “tvrdu koru” rada u inozemstvu, za utjehu mogu očekivati dostojanstveniju starost zbog mirovina koje će biti višestruko veće nego da su radili u Hrvatskoj.
Zakonom o prebivalištu koji je važeći od 29. prosinca 2012. godine propisana su dva različita instituta, i to institut odjave prebivališta i institut prijave privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske te obveze s osnova navedenih instituta.
Hrvatski državljanin s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji želi samo privremeno napustiti Republiku Hrvatsku radi zaposlenja, dugotrajnog liječenja i drugih razloga dužan je policijskoj upravi ili postaji na čijem području ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj dojaviti da privremeno boravi u inozemstvu odnosno prijaviti privremeno boravljenje izvan Republike Hrvatske. Ako ne može doći u Republiku Hrvatsku, obavijest o svojem privremenom boravku u inozemstvu može dati i u diplomatskoj misiji – konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu te mora priložiti odgovarajuću dokumentaciju o razlozima privremenog boravka u inozemstvu (potvrdu o zaposlenju, školovanju, liječničku dokumentaciju i sl.). Osoba koja privremeno boravi u inozemstvu ima i dalje prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Međutim, hrvatski državljanin koji se ima namjeru iseliti iz Republike Hrvatske radi trajnog nastanjenja u drugoj državi mora odjaviti svoje prebivalište iz Republike Hrvatske prije iseljenja, a ako to propusti učiniti, odjavu može zatražiti i putem nadležne diplomatske misije – konzularnog ureda Republike Hrvatske u državi u koju se iseli. Prilikom odjave prebivališta osoba je dužna vratiti osobnu iskaznicu radi njenog fizičkog poništenja. Odjavom prebivališta osoba ne gubi hrvatsko državljanstvo, nego i nadalje ostaje hrvatski državljanin, samo što nema pravo na osobnu iskaznicu s upisanim prebivalištem u Republici Hrvatskoj.
Dolazi u pitanju održivost zdravstvenog i mirovinskog sustava
Ako političke elite ne sjednu i ne donesu dugoročnu strategiju što i kako dalje, slika cijele zemlje s demografskog aspekta može biti samo još pesimističnija. Zdravstveni i mirovinski sustav bit će potpuno neodrživi – upozorava demograf Anđelko Akrap.
Izvor za objavu podataka jest Ministarstvo unutarnjih poslova. Ustupajući nam podatke za objavu, MUP se ogradio napomenom da to “ne mogu biti jedini podaci na kojima se temelji demografsko kretanje stanovništva”, te da bi se trebali obratiti nadležnom ministarstvu.
Međutim, država i ministarstva brojke o iseljavanju kriju kao zmija noge. Demograf Anđelko Akrap tom brojkom nije iznenađen, ali je zbog nje zabrinut. – Ta brojka može biti samo veća – kazao je za medije jedan od naših najpoznatijih demografa, ujedno i savjetnik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović koja je ovaj problem nazvala “izvanrednim stanjem”, ali Vlada i premijer Andrej Plenković ne dijele isto mišljenje.
Autori: Božena Malekoci – Oletić, Dejan Zrna
