Iako na spomen pikača svi s pravom pomislimo na Selnicu, poznati slamnati čovjek zapravo vuče korijene iz Svetog Martina na Muri – ako je vjerovati narodnim pričama i sjećanjima “veterana” u izradi ove pokladne maske, zaštićene nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske iz Međimurja.
Povratak Pikača
Upravo su ta sjećanja i pričanja nadahnula članove Udruge Pikač Selnica na osmišljavanje novog projekta pod nazivom Povratak Pikača – projekta očuvanja, prezentacije i prijenosa umijeća izrade Pikača koji će se provesti u suradnji s kulturno-umjetničkim društvima s područja Gornjeg Međimurja.
Projekt je razrađen sukladno Rješenju Ministarstva kulture iz 2007. godine kada je službeno utvrđeno da umijeće izrade pokladne maske pikač ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra te se vodi jednom od mjera zaštite kojom je propisano kako je nužno poticati prenošenje i njegovanje kulturnog dobra u izvornim i drugim sredinama.
Povratak Pikača je projekt inovativnog koncepta prepoznat i sufinanciran od strane Ministarstva kulture i medija RH te Međimurske županije putem natječaja za javne potrebe u kulturi za 2022. godinu, a jučer je održan i prvi radni sastanak koji je nakon dugo vremena okupio predstavnike međimurskih KUD-ova na jednom mjestu. Između ostalog, okupljeni su se prisjetili i izvornih početaka izrade pokladne maske pikač!
Slamnati ded
Naime, prema navodima starijih članova udruge, selnički je Pikač zapravo porijeklom iz Sv. Martina na Muri! Tamošnji su stanovnici, kreatori tzv. Slamnatog deda okupljeni u neformalnom sastavu, prenijeli umijeće izrade specifične slamnate maske članovima tadašnjeg Kulturno-umjetničkog društva Obnova Selnica.
Jedan od kreatora je Stanko Trstenjak koji nam je objasnio kako se izrađivao famozni Slamnati ili Sejnov ded: – Delali smo vresli (slamnate snopiće), smo vlekli vun, sukali i namatali. Med tem smo se mi zafrkavali pa jen drugoga zamatali!
Njihov se ded izrađivao od slame ili sijena – ovisno o tome čega su se kao djeca uspjeli dočepati. Također, umjesto poznate košnice koju današnji selnički Pikač nosi na glavi, Stanko i društvo namatali su kape po kalupu od tzv. korpice za krave tj. svojevrsne brnjice koje su krave ponekad morale nositi.
Stariji su članovi tako prenijeli umijeće na mlađe i ostalo je povijest! U Sv. Martinu je vještina polako padala u zaborav, dok se u Selnici uspjela zadržati sve do danas; iako je bilo potrebno mnogo godina, Selnica je zasluženo postala sjedište Pikača kakvog poznajemo i danas – čovjeka umotanog u slamu s košnicom na glavi, okruženog zemljoradnicima u narodnim nošnjama.
Predstavnici KUD-ova i članovi Udruge Pikač Selnica “zasukali rukave”
Jučer su se u Izletištu Goričanec okupili predstavnici kulturno-umjetničkih društava HKUU Sveti Martin, KUD “Sv. Jeronim” Štrigova i KUU Zasadbreg te su s nositeljima projekta, članovima Udruge Pikač Selnica, razmijenili ideje o daljnjim koracima u provedbi projekta.
– Planiramo provesti nekoliko praktičnih radionica s 30-ak polaznika na terenu. Radionice će obuhvatiti elemente izrade Pikača i prezentirati tehnike izrade slamnate užadi, tehniku namatanja, izradu skulptura od slame i sl. Na taj će se način osigurati očuvanje tradicije i prijenos znanja na mlađe naraštaje, kao i na širu populaciju na području Međimurske županije – kaže nam Nenad Jambrović, predsjednik udruge.
Termini održavanja radionica su:
8.10.2022. u Zebancu (Bočkaj) u 10 sati
16.10.2022. u Sv. Martinu na Muri (Mlin) u 14:30 sati
22.10.2022. u Zasadbregu (Društveni dom) u 10 sati
29.10.2022. u Štrigovi (Društveni dom) u 10 sati.
Svaka će radionica biti obogaćena finim jelima iz kotlića, a dobrodošli su svi zainteresirani!