Prema podacima iz 2017. godine Hrvatska spada među tri najbolje zemlje po prinosima suncokreta od 2.68 tona po hektaru. Čak smo bolji od Njemačke 2,38 te Austrije s  2,27 tona po hektaru. 

Svaki ozbiljniji promatrač ovih dana uočava velike žute glavice suncokreta koje se od jutra do mraka okreću za suncem. Iako suncokret nije nikakav novitet niti se radi o nekoj novoj i egzotičnoj biljci, do ove sezone, slobodno se može reći, nikad u tolikoj mjeri nije bio zastupljen na međimurskim poljima. Dok ga mnogi poljoprivrednici imaju tek od ove sezone, Mladen Novak iz Preloga površine pod suncokretom ima već četvrtu godinu.

– Istina je, suncokreta ima puno više nego prijašnjih godina, potvrdio je naš sugovornik koji se inače prvenstveno bavi uzgojem mliječnih krava. 

– Samo ja sam ove sezone zasijao 10 hektara i to iz vrlo prozaičnog razloga-poštivanje plodoreda. Suncokret se pokazao kao bolja i isplativija kultura za plodored u odnosu na pšenicu. 

Naime sa suncokretom nema toliko posla kao s pšenicom ili ječmom. Drugim riječima ne traži toliko agrotehnike i nije toliko zahtjevan, odnosno sklon bolestima i štetnicima.

– Kod suncokreta jedino treba paziti na gusjenicu sovicu koja napada tek iznikle biljke i jede sve redom. Lani nam je u roku 3 dana pojela suncokret na 2 hektara, ističe jedinu, veću manu uzgoja sončanice, kako suncokret zovu Priločanci.  

Kukuruzna zlatica promijenila izgled međimurskih polja

Poznato je već kako svi poljoprivrednici koji se nalaze u sustavu “poticaja” shodno pravilima i propisima, moraju strogo poštivati pravila plodoreda. Drugim riječima, moraju rotirati ratarske kulture iz sezone u sezonu i od parcele do parcele. No, više od tih strogih pravila EU na poštivanje plodoreda, poljoprivrednike je prisilila kukuruzna zlatica koja se enormno proširila.

– Iako se suncokret, što se prihoda tiče ne može mjeriti s kukuruzom, naprosto bez plodoreda više se ne može uzgajati kukuruz jer ga zlatica dokrajči. Već se sad vidi polegnuće kukuruza na pojedinim parcelama koje je napala zlatica, ističe Mladen Novak.

A dobro je poznato kako je jedina mjera za sprečavanje širenja kukuruzne zlatice, plodored. Stoga se i sve više sije suncokret, ali i soja te uljana repica.

Uvođenje suncokreta u sustav proizvodnje Novakovima, ali i drugim poljoprivrednicima i ne predstavlja veliki problem jer se sije sijačicom i bere kombajnom za kukuruz.

Povećana proizvodnja suncokreta, kaže preloški stočar, za godinu-dvije proizvest će i prve probleme.

– Kako to obično ide kod nas, veća proizvodnja, manja cijena. No, s druge strane, ono što me više plaši je pojava bolesti i štetnika koji će se masovnijom proizvodnjom neminovno javiti.

Unatoč tomu, on suncokret namjerava uzgajati i dalje i to, kao do sada, za poznatog otkupljivača. Ne radi se o nikakvoj uljari već o otkupljivaču poljoprivrednih proizvoda tako da nezna, a u biti ga ni ne interesira gdje će sjemenke završiti.

Otkupna cijena oko 2 kn po kilogramu

Iako je suncokret relativno jednostavan za uzgoj, ipak se njegova dohodovnost ne može mjeriti sa kukuruzom. Naime, hektar kukuruza, naravno ako mu se da sve što treba, daje od 12-15 tona uroda, a suncokret 3,5-4 tone. Cijena kukuruza kreće se oko jedne a suncokreta dvije kune i računica je jasna u koristi kukuruza. 

Ali, dok kukuruz ima kukuruznu zlaticu, suncokret se za sada uzgaja bez ikakvih opasnosti.

Suncokretovo ulje posvuda oko nas

Sjeme suncokreta sadrži oko 50 % ulja, te 20 % bjelančevina i ugljikohidrata. Suncokretovo ulje najviše se koristi u našim kuhinjama, a od njega proizvode se margarin, majoneza, stearin (služi u proizvodnji svijeća, plastike, sapuna, kozmetike i za omekšivanje gume), farmaceutski proizvodi, boje, lakovi i dr. Glave suncokreta imaju puno hranjivih tvari, pa se mogu koristiti za prehranu domaćih životinja. 

Može se uzgajati kao uljani ili proteinski te kao glavni, naknadni i postrni usjev. Isto tako, u novije vrijeme, može poslužiti i kao sirovina za bioenerganu.

Nažalost, Međimurci ga uglavnom uzgajaju kako bi izbjegli kukuruznu zlaticu.

Ostavi komentar