18.9 C
Čakovec
Petak, 29 ožujka, 2024

Izvozimo krumpir u Mađarsku po odličnoj cijeni

Našim krumpirašima napokon je osmijeh na licima. Naime, nakon nekoliko uzastopnih loših godina koje su obilježile vremenske nepogode poput mraza, velike vlage ili pak visokih temperatura koje su doslovno kuhale krumpir, došli su do dobrog i kvalitetnog uroda.

Međutim, nije u Belici samo zbog toga dobro raspoloženje među proizvođačima krumpira, već i nova situacija što se tiče prodaje krumpira, odnosno njegov izvoz po dobroj cijeni u susjednu Mađarsku.

Berba polako završava, pakirnice rade punom parom jer kupaca ima. O svemu smo porazgovarali s Damirom Mesarićem, predsjednikom Udruge merkantilnog krumpira Međimurske županije. Cijela njegova obitelj posvećena je krumpiru, pa ga tako već godinama sade na oko 45 hektara.

– Može se reći kako smo ove sezone napokon dobili dosta krumpira, odnosno urod je bio vrlo dobar. Onaj koji je sadio novo sjeme bere od 40 do 45 tona po ha, dok oni koji su kalkulirali i sa starim sjemenom zaustavili su se na 30-32 tone. Prema procjenama, u Međimurju je ubrano ili će se ubrati oko 85.000 tona krumpira – rekao je u uvodu.

Kako nam je dalje rekao, ovogodišnja sezona počela je po planu pa je i sadnja završila u optimalnim rokovima, dok je uspješna sada i berba krumpira i ono što je najvažnije njegova prodaja.

Iako u svijetu postoji oko 5 tisuća različitih sorata krumpira, u Međimurju se sadi svega njih 20-tak koje se uglavnom odabiru prema vremenu dozrijevanja. Naime, postoje rane sorte kojima treba 60-80 dana dozrijevanja pa do kasnih sorata koje u potpuni rod stižu za 130-150 dana. Kako na tržište stižu stalno nove sorte, tako se i one pokušavaju ubaciti u redovni raspored.

Bez obzira na to radi li se o crvenom, bijelom ili čak i plavom krumpiru, na poljima sjeverozapadne Hrvatske pretežno rastu srednje rane sorte te manji dio krumpira rane sorte dozrijevanja. Sjeme pak dolazi iz Nizozemske, Njemačke, Francuske, a Mesarići su ove godine posegli čak i za škotskim sjemenom. No, kod odabira sortimenta, uglavnom se drže srednje ranih sorata.

Šleperi iz Mađarske preplavili Belicu

Berba se bilo kako bilo sasvim približila svome kraju. Kakva je situacija s prodajom krumpira, upitali smo našeg sugovornika i doznali veliku novost.

– Akcijske cijene krumpira u trgovačkim lancima u ovo su vrijeme standard. Pompozno najavljivani Zakon o sprječavanju nepoštene trgovačke prakse uopće ne funkcionira. Drugim riječima, na tržištu je totalni nered. Do sad je sve bilo u redu, no cijena mu je počela padati pa se prodaje i ispod tržišne cijene. Doduše, cijena pada i na europskom tržištu i jednostavno ne znam što se dešava jer je urod krumpira u našem okruženju podbacio. Naročito se to odnosi na Njemačku, Poljsku, Francusku – objasnio je dalje Mesarić.

No jedno je sigurno, nakon radnika koji su svoju sreću potražili preko granice, i krumpir slijedi taj put, ali ne na zapad, već prema istoku. Kumili su i molili poljoprivrednici državu, resorno ministarstvo da regulira situaciju na našem tržištu, no nisu postigli gotovo pa ništa. Onda su uzeli stvar u svoje ruke i krenuli put sigurnijeg tržišta i sigurnije naplate.

– Jednostavno smo najprije lani sami tražili preko interneta kupce, sada oni traže nas. Poslali smo nekoliko gomolja kao reprezentativni uzorak i mađarski kamioni stižu u Belicu, jedni za drugima.

Kako se može ovih dana čuti po međimurskim poljima, vozači mađarskih šlepera ne libe se čekati poljoprivrednike da završe berbu i natovare svoj urod pa makar to trajalo i nekoliko dana. Isplata je istog dana po 1,60, a zapakirani i 2 kune po kilogramu, što je u svakom  slučaju “premija” u odnosu na dosadašnjih nekoliko godina. Iako je dio krumpiraša vezan uz trgovačke lance, ipak će dosta međimurskog krumpira završiti u Mađarskoj.

I dok će proizvođači koliko-toliko profitirati izvozom krumpira, koplja će se opet lomiti preko građana, odnosno krajnjih kupaca koji će se hraniti skupim, domaće-uvoznim krumpirom. Naime, već se sada po zagrebačkim tržnicama, naglašava, krumpir prodaje i po 7 kuna za kg. Više se neće birati, primjerice tvrde sorte koje se ne raskuhavaju i dobro se režu za salate i priloge na lešo, pa srednje čvrste za pire i pommes frites ili meke za krokete, njoke, popečke te krumpirova tijesta već za one najjeftinije. (Vlasta Vugrinec)

 

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

43,705FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE