7 C
Čakovec
Petak, 29 ožujka, 2024

Ivanka Trstenjak-Rajković, ravnateljica Medikola: Moja vizija zdravstva nije amerikanizacija

 

Doktorica Ivanka Trstenjak-Rajković rođena je Međimurka, poznata zdravstvena djelatnica i  dugogodišnja ravnateljica Poliklinike Medikol, koja kao rijetko tko može sagledati zdravstveni sustav iz različitih perspektiva. Kao specijalist obiteljske medicine s bogatim iskustvom u izravnom je svakodnevnom kontaktu s pacijentima, a kao ravnateljica Poliklinike Medikol dugo godina upravlja zdravstvenom institucijom koja je pružatelj više stotina zdravstvenih usluga na dnevnoj bazi.

Uporno, 30 godina bježimo od neizbježnih promjena

– U svom sam radu uistinu upoznala sustav u svim segmentima i mogu kompetentno reći da je situacija kompleksna i zahtijeva proaktivno djelovanje i konkretne mjere bez odgađanja. Imamo naslijeđeni sustav zdravstva iz vremena socijalizma koji više ne može odgovoriti izazovima vremena i zadovoljiti zdravstvene potrebe populacije. Prošlo je gotovo 30 godina, a mi uporno bježimo od nužnih i neizbježnih promjena u sustavu.

I kao obiteljska liječnica i kao ravnateljica renomirane zdravstvene ustanove, sustav promatram isključivo s pozicije onih najpotrebitijih, a to su naši bolesnici. Zakonom se svima jamči pravo na svu zdravstvenu zaštitu i tu nema nejasnoća, međutim problem je u realizaciji. Potrebe za zdravstvenim uslugama su svakim danom sve veće, a sami postupci sve sofisticiraniji. Naši bolesnici sve teže ostvaruju svoja zakonom zajamčena prava na pravodobnu, jednako kvalitetnu i jednako dostupnu zdravstvenu zaštitu.

Gorući problem su liste čekanja

– Rastuće liste čekanja su kontinuiran dugogodišnji problem, na koji nema adekvatne reakcije i pravih rješenja. S jedne strane imamo javni sustav, suočen s pojačanim odljevom i nedostatkom liječnika i drugog zdravstvenog kadra kao i s financijskom nemogućnosti nabave potrebne sve  skuplje medicinske opreme. S druge strane imamo privatni dio zdravstvenog sustava koji posjeduje i medicinsku opremu i stručni medicinski kadar koji bolesnicima mogu pružiti potrebnu zdravstvenu uslugu. Privatni pružatelji zdravstvenih usluga, premda su vlasnici 17% ukupne medicinske opreme u Hrvatskoj, ugovore u HZZO-u ostvaruju praktički na kapaljku, iako HZZO plaća obavljene postupke i jednima i drugima po istoj cijeni, a hrvatski osiguranici koji koriste zdravstvenu uslugu na crvenu uputnicu HZZO, financijski ne snose nikakve dodatne troškove.

Uštede leže u korištenju svih dostupnih resursa i javnog i privatnog zdravstva u korist građana

– Mišljenja sam da najbitnije rješenje za racionalizaciju zdravstva u smislu financijskog rasterećenja HZZO-a, odnosno uštede državi i društvu, leži u korištenju svih dostupnih resursa  i javnog i privatnog zdravstva, a u korist građana.

No, za sinergiju javnog i privatnog zdravstva najprije treba postojati politička volja, bez figa u džepu države i društva, gdje bi se jedinstvom analize potreba i mogućnosti, uz uspostavljanje sustavnog nadzora nad svim aspektima zdravstvenog sustava i s točno propisanim normativima i pravilima svih zdravstvenih ponašanja, ostvario krajnji cilj ušteda državi uz zdravstveno adekvatno zbrinuto njezino građanstvo.

Socijalizam u glavama, a zdravstvena zaštita sve manje dostupna

Socijalizam u glavama, vjerovanja da medicinske usluge moraju biti besplatne, odnosno da ih plaća netko drugi a ne mi, parole da privatno vlasništvo vodi u stanje zdravstva samo za bogate, sve su to samo oblici agonije koja nema uporišta u realnosti 21. stoljeća, koja samo gomila financijske probleme, a pojedincu/pacijentu sve više ograničava dostupnost pravovaljane zdravstvene zaštite.

Moja vizija razvoja zdravstva nije potpuna privatizacija ili amerikanizacija sustava, nego razvoj privatne inicijative u zajedništvu s javnim zdravstvenim sustavom, a u sklopu zdravstvenog sustava kao društveno kontroliranog procesa. Govorim o unapređenjima kvalitete pojedinih zdravstvenih usluga, tj. pojedinih segmenata zdravstvene zaštite, a nikako ne o prepuštanju naših najugroženijih članova društva sebičnosti beskrupuloznog kapitala.

*Govorite li o modelu javnog privatnog partnerstva?

– Govorim i o takvom modelu, ali i o drugim oblicima. Kao primjer navest ću naš projekt ciklotrona i razvoj tvrtke Ruđer Medikol Ciklotron, jedne od tvrtki u sklopu Medikol grupe, na koju smo jako ponosni. Kroz model javno privatnog partnerstva u suradnji s Institutom Ruđer Bošković razvili smo uspješnu tvrtku čiji smo zajednički dioničari. Na taj smo način osigurali jedinu domaću proizvodnju radioizotopa potrebnih za PET dijagnostiku, 14 stalno zaposlenih djelatnika pretežno visokog obrazovnog profila, uspješan posao sa značajnom izvoznom djelatnosti, znanstveno-istraživački rad i suradnju s drugim znanstvenim ustanovama. Ovo je nešto što ne bi bilo moguće bez privatne inicijative, a istovremeno je iznimno poticajno i za suradnu javnu ustanovu. O ovom projektu u javnosti se malo zna jer se nedovoljno afirmiraju pozitivni rezultati privatne inicijative u zdravstvu.

U liječenju raka  Hrvatska na začelje Europske unije

– Maligna oboljenja su u značajnom porastu i sve je više mlađih među novooboljelima. Rezultati u liječenju raka svrstavaju Hrvatsku na začelje Europske unije. U Medikolu prepoznajemo onkološke bolesnike kao trenutno najugroženije bolesnike u Hrvatskoj i držimo da se svi pružatelji zdravstvenih usluga predvođeni Ministarstvom zdravstva trebaju ujediniti u nastojanjima za poboljšanjem prevencije, ranog otkrivanja, kao i ishoda procesa liječenja malignih bolesti.

Medikol izrađuje projekt za onkološke bolesnike

Medikol je u tijeku izrade projekta, specijaliziranog za onkološke bolesnike, kojim ćemo im osigurati svu potrebnu dijagnostiku za pravovremenu dijagnozu, kao i kontinuitet kontrolnih pretraga i pregleda, uz pružanje potrebne radioterapije. U tom smo smislu otvoreni za model javno-privatnog partnerstva s Međimurskom županijom. Želimo da naši bolesnici, kada se jednom, nažalost, susretnu s tom opakom bolešću, u Medikolu uistinu pronađu dugoročnog partnera i osjećaj sigurnosti.

– Poliklinika Medikol od 2011.godine pruža usluge MR-magnetne rezonance i MSCT-a u Čakovcu. Problem je ugovaranje s HZZO-om. Pretrage MSCT-a uopće nisu ugovorene, a MR je ugovoren u količini od 187 pretraga mjesečno, iako možemo odraditi gotovo i 1000 pretraga.

Međimurci zaslužuju više

U sustavu javnog zdravstva, danas u Hrvatskoj, postoji ukupno 24 MR uređaja. Na području tri susjedne županije, Međimurske, Varaždinske i Koprivničko-križevačke nema drugog MR uređaja.

Slobodno možemo reći da nam gravitira 405.000 stanovnika, što čini gotovo desetinu populacije Hrvatske. Gledajući ugovorene MR postupke u cijeloj Hrvatskoj, ugovoreni broj MR postupaka za Međimursku županiju definitivno je nedovoljan za potrebe osiguranika i nerazmjeran hrvatskom prosjeku, što ih čini zakinutima u pravima prema ostalim stanovnicima Hrvatske.

Međimurci su vrijedni ljudi, inovativni i puni inicijative, odgovorni u izgradnji države i društva,  plaćaju poreze i doprinose, uključujući doprinos za zdravstvo, zaslužuju veće mogućnosti zdravstvene zaštite na svom pragu.

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

43,705FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE