INTERVJU – MAGISTRA PSIHOLOGIJE JOSIPA MRLA: Kvalitetno živimo, ali često smo u „depri”

Josipa Mrla
Magistra Josipa Mrla svima savjetuje neka više razgovaraju o svojim emocijama što je jedan od koraka ka mentalnom zdravlju

U Knjižnici “Nikola Zrinski” Čakovec u ponedjeljak 19. studenog s početkom u 18 sati u multimedijalnoj dvorani održat će se druga tribina “Psihološki ponedjeljak: Pričajmo o depresiji”, tematski posvećena jednom od najučestalijih mentalnih poremećaja suvremenog doba, depresiji. Tribinu uređuje i vodi magistra psihologije Josipa Mrla koja radi na području kliničke psihologije na Odjelu psihijatrije u Županijskoj bolnici.

Ako ste se zapitali zašto se psihološke tribine organiziraju u prostoru knjižnice dobro je znati kako građani u ovoj ustanovi upravo najviše posuđuju knjige na temu psihologije. “Psihološki ponedjeljak” stoga je novi program u Čakovcu organiziran na inicijativu knjižničarke Željke Hatvalić Strahija koja je odlično uočila kako je jedna od najčitanijih tema članova knjižnice upravo područje psihologije. Knjižnica “Nikola Zrinski” Čakovec stoga će biti domaćin idućih deset psiholoških tribina. Već je prva tribina na temu “Knjiga i psiha” odličnom posjećenošću pokazala “glad” čakovečke publike za ovakvim programom.

Trend rasta depresije

Nakon prvog „Psihološkog ponedjeljka” slijedi tema s kojom se susrećemo gotovo svakodnevno – depresija. Prema podacima iz istraživanja, 10-15% osoba tijekom života će oboljeti od depresije, a pritom se iz godine u godinu bilježi stalni porast oboljelih, i među mladim ljudima. Istraživanja navode da će 2020. godine depresija postati drugi svjetski zdravstveni problem. Često upotrebljavamo izraze povezane s depresijom u svakodnevnom govoru, pa kažemo da je netko ”depresivan”, da nas nešto ”deprimira”, da smo ”u depri”. Gotovo svaki pojedinac tijekom života doživi ”loše dane”, kada je ”neraspoložen”, ”bez volje”, ”bez energije.” Što razlikuje navedena stanja i depresiju? Što je depresija, kako nastaje i zašto ju je moguće i važno liječiti, ispričat će psihologinja Josipa Mrla u predavanju.

S obzirom na sve veću raširenost depresije u 21. stoljeću, predavanje će razmotriti čimbenike suvremenog života koji mogu doprinijeti porastu broja oboljelih. Također, posjetioci tribine dobit će uvid u različite koncepte i mehanizme odgovorne za nastanak depresije, kao i u suvremene metode liječenja ovog poremećaja.

Knjiga i psiha

U razgovoru s magistrom Mrla razgovarali smo nedavno na temu povezanosti knjige i psihe. Tom prigodom dotakli smo se pitanja problematike sve većeg broja stanovništva koje pati od depresivnog raspoloženja iako ima odgovarajuću kvalitetu života. Mrla je istakla činjenicu porasta broja mladih ljudi koji se susreću s problemima mentalnog zdravlja. Navodeći primjere bajki poput Snjeguljice i sedam patuljaka, Trnoružice, Orašara i drugih, argumentirano je predočila vrijednost ove književne vrste.

– Književnost općenito djeluje ljekovito. Dobar vodič za psihološki rast i osobni razvoj mogu poslužiti i bajke koje nisu rezervirane samo za djecu. Čitajte djeci bajke, a i sami posegnite za njima. Poučne su i savjetuju nas kako da vrlinama pobijedimo mane, pomažu nam razvijati kvalitetnije odnose s drugim osobama i potiču nas na aktivnosti koje nas ispunjavaju. Sve to doprinosi mentalnom zdravlju. Bajke su izvorište savjeta. Čitajući bajke možemo postati emocionalno inteligentniji i snažniji, možemo prepoznavati svoje i tuđe emocije, naučiti upravljati njima. Pogotovo je to vrijedno danas kad živimo u okolnostima raznih izvora stresa – istaknula je magistra Mrla te preporučila nekoliko knjiga koje vrijedi pročitati: Ivana Brlić-Mažuranić “Priče iz davnine”, Christopher Lasch “Narcistička kultura”, Willy Pasini “Ponovno otkivanje intime” i Dubravka Ugrešić “Baba Jaga je snijela jaje”.

Psihologija partnerstva i tugovanja

Tribine su osmišljene tako da budu zanimljive i razumljive različitim populacijama. Što nas sve očekuje, Mrla najavljuje:

– Dotaknut ćemo tematska područja koje su stalne točke psihologije, a koje su interesantne široj publici. To su primjerice psihologija partnerstva, psihologija darivanja, razgovarat ćemo o psihologiji tugovanja, gubitka voljenih osoba što mnoge zanima. Uloga kliničke psihologije unutar te zdravstvene zaštite i skrbi je izreći svoje stajalište. Struka treba dati svoj okvir u tim temama i pomoći ljudima u odgovoru na pitanja i u njihovoj potrazi za načinom da riješe te neke svoje probleme.

* Što ljude potiče da posežu za self-help literaturom?

– Ljudska glad i motivacija za nekakvim temeljim pitanjem i odgovorom je pohvalna. Riječ je o pitanjima kao što su primjerice tko sam ja, zašto me duša boli, kako umanjiti bol. Mnoštvo literature iz područja samopomoći nastoji odgonetnuti na ta temeljna ljudska pitanja i zato ljudi posežu za tom vrstom priručnika. Psihologija kao znanstvena disciplina mora vrlo angažirano istupati i izreći svoje gledište i spoznaje o tim pitanjima.

Treba se čuti glas struke

Današnje moderno društvo nosi niz tehnoloških razvitaka koje znači i bolju kvalitetu života. Jesmo li mi paralelno s time napredovali i na području mentalnog zdravlja?

– Ljudi su možda postali previše usmjereni na sebe. A zapravo trebaju utjehu, podršku i toplu riječ. Otvara se i pitanje koliko smo zapravo svi mi istinski otvoreni jedni prema drugima. Jedna od mojih motivacija kao psihologa u području kliničke psihologije je ta da bi ljudi trebali čuti i glas struke.

* Puno komuniciramo bilo preko virtualnih mreža ili preko drugih medija, ali sve manje razgovaramo. Kakvo je vaše mišljenje o tome?

– Odlično ste to primijetili. Ovo je jedno od zaključaka predavanja. Nikad više informacija nismo imali oko sebe, a istovremeno postoji neka apatija kao da ne znamo što raditi s njima. Rekla bih da preskačemo stvarna pitanja, zatvaramo se u sebe, ali ne progovaramo o svojim emocijama. S druge strane, otvaramo intimu na društvenim mrežama, ali ne na istinski način. To su također jedna od problema koje ćemo dotaknuti na predavanjima.

Tribine bi trebale pokrenuti građane da krenu putem mentalnog zdravlja. Dobrodošli na drugi „Psihloški ponedjeljak” 19. studenoga u 18 sati.

foto: rr

Ostavi komentar