INTERVJU Arhitektica Marina Mrla: – U pješačkoj zoni u Čakovcu nema mjesta šatorima, štandovima i klizalištu

Marina Mrla, predsjednica Udruženja arhitekata Međimurja (1)
Mlada arhitektica Marina Mrla nova je predsjednica Udruženja arhitekata Međimurja

Čakovčanka Marina Mrla završila je Arhitektonski fakultet u Zagrebu. Nakon diplome vratila se u svoj rodni grad jer smatra da treba vratiti svom kraju i gradu ono što se dobilo školovanjem. Stručno osposobljavanje završila je u Arhitekt-Ateljeu d.o.o. Čakovec gdje je i ostala raditi. Prije dva mjeseca postala je predsjednica Udruženja arhitekata Međimurja što joj je velika čast i odgovornost. Javnost ju je upoznala prigodom nedavne svečanosti otvorenja 12. bijenalne izložba UAM.

– Ove se godine pojavio velik broj mladih kolega arhitekata koji su završili fakultete i vratili se doma u Međimurje. Iako su pojedine kolege nastavile raditi u Zagrebu, odlučile su se učlaniti u Udruženje i dati svoj doprinos našem gradu. I na bijenalnoj izložbi predstavljena su četiri diplomska rada i dvije radionice. Imamo i mlade kolege koje su već osnovale svoje vlastite urede i koje su odlučile pokazati to što su ostvarile u tom kratkom periodu – osvrnula se na koncept izložbe arhitektica Marina.

Marina Mrla, predsjednica Udruženja arhitekata Međimurja (3)

Centar grada ne smije biti zakrčen

* Kakva je Vaša vizija budućih aktivnosti Udruženja?

– Razmišljamo o provedbi nekih natječaja u gradu za javne prostore. Ne znam hoće li se provesti natječaj za uređenje Trga Republike, ali sigurno će članovi Udruženja biti zainteresirani za to. Zanima nas povijest Čakovca. Tijekom istraživanja i za vrijeme studiranja nismo našli neke podatke ni knjige koje bi pokazale povijest grada kroz arhitekturu i arhitektonsko nasljeđe. Željela bih s kolegama koji su radili na tom području pokrenuti neku knjigu ili publikaciju. Krenuli smo s edukacijom mladih, a možda ćemo organizirati i radionice za druge interesne skupine.

* Što bi u centru Čakovca trebalo promijeniti kako bi se vizualno uljepšao?

– Primjerice, u zimsko vrijeme izabrana je loša lokacija za klizalište. Glavni trg je pretrpan, dok jezero Starog grada zjapi prazno. Možda je tehnički teže postaviti tamo klizalište, ali je izvedivo. Trg nije zamišljen da bude zakrčen, već kao slobodan prostor za građane koji se tu bez barijera sigurno mogu kretati. Parter trga se devastira takvim instalacijom, a i sama estetika je narušena. Zatim, na prostoru parkirališta MTČ-a – idealno bi bilo da se napravi podzemna garaža i da se i taj prostor iskoristi na građanima prihvatljiv način, a u skladu s arhitektonskom vizurom grada i time bi trg dobio četvrto pročelje koje mu nedostaje. Naše Udruženje bi trebalo više progovarati i o tim stvarima, primjerice čemu nije mjesto u pješačkoj zoni poput šatora i štandova koje onemogućuju slobodan prolaz.

Struka je ta koja bi morala dati smjernice za arhitektonsko uređenje grada. I građani moraju biti aktivni i boriti se za svoj grad. Trebaju nastaviti s inicijativama vezanim za uređenje i arhitekturu grada jer je Čakovec ipak naš dnevni boravak.

Marina Mrla, predsjednica Udruženja arhitekata Međimurja (2)

* Planirate li kakvu javnu raspravu za građane na temu arhitekture?

– U Udruženju smo razgovarali o organizaciji tribina na mjesečnoj bazi kako bismo se pridružili građanima, uvidjeli koji su njihovi problemi i vidjeli što bi oni eventualno željeli poboljšati u gradu. Vidimo da građani reagiraju na inicijative kao što je “Park je naš”.

Odraslima ponekad treba više mašte i ideja poput djece

*Aktivnost Udruženja arhitekata dolaskom mlađih snaga značajno je dinamizirana, a na počeku je akcent u radu s učenicima koji je dobro prihvaćen u čakovečkim školama.

– Radionicu “Moje školsko dvorište” proveli smo i još uvijek provodimo u suradnji s Graditeljskom školom Čakovec, a lokacija intervencije bilo je dvorište III. osnovne škole Čakovec. Ideja kolegica Blanke Levačić, Silvije Pranjić i Ane Martinović bila je da osnovnoškolci idejno osmisle kako bi izgledalo njihovo školsko dvorište unutar škole. A zatim bi s učenicima Graditeljske škole te ideje i proveli. Druga radionica “Arhitektura i djeca” provodi se u četvrtim razredima osnovnih škola i nastavak je radionice s temom arhitekture koju su pokrenuli kolege prije nekoliko godina, dok je ovaj put tema urbanizam. Započele smo prošle godine za vrijeme Dana Međimurske županije u prostorima Muzeja Međimurja te smo nastavile po školama za vrijeme održavanja likovnog odgoja. Unutar dva školska sata djeci pokušavamo produbiti temu urbanizma i javnih prostora kako bi upoznali i razumjeli odnose između zgrada, parkova, trgova, javnih zgrada, škola, vrtića i slično. Uz mene radionicu provode i Lea Srnec, Marta Turk i Ana Židov.

*Na obnovi i revitalizacija javnih prostora u Čakovcu također ste uključili mlade?

– Radimo to kroz projekt “Laboratorij arhitekture”. To su radionice koje se provode u Gimnaziji Josip Štolcer Slavenski i Graditeljskoj školi. Razmišljamo o javnim prostorima, a prije svega o prostoru uz Trnavu. Projekt se provodi tijekom cijele školske godine, a početkom listopada planiramo organizirati Festival arhitekture za mlade. Tada će učenici predstaviti određenu ideju koju su tijekom godine razvijali. Hoće li to biti neki most, intervencija u prostoru ili nešto drugo, ovisi o njihovim idejama. Dakle, kreće se s teorijskim dijelom, potom radionice i na kraju Festival arhitekture.

* Temeljem Vaših iskustava, kako djeca doživljavaju arhitekturu?

– Djeca su vrlo kreativna i vrlo maštovita. Jedan je učenik osmislio heliodrom, postavljali su zelenilo na ravne krovova zgrada što je bilo vrlo zanimljivo. Djeca, naravno, predlažu puno igrališta i zelenila. Čak su svoje makete nazvali Zelengrad. Možda bismo se i mi odrasli trebali više vratiti u dječje dane i produbiti svoju maštu.

 

foto:Zlatko Vrzan

 

 

 

Ostavi komentar