GLOBE škola: Mladi istraživači učili o karakteristikama šumskog pokrova!

23. listopada 2019. provedena je terenska edukacijsko-istraživačka nastava GLOBE škola u organizaciji MŽSV voditeljice GLOBE programa Međimurske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije Biljane Forgač, na području šumskog pokrova Topolje u suradnji sa Hrvatskim šumama Šumarija Čakovec. Upravitelj Šumarije Čakovec, Benjamin Horvat, dipl.ing. šumarstva zanimljivim predavanjem i zornom prezentacijom objasnio je učenicima proces biološke obnove šuma. Sudionici terenske nastave bili su globovci II. OŠ Čakovec i voditeljice Biljana Forgač i Mirjana Grula, OŠ Belica i voditeljica Marina Ostrugnjaj, SŠ Čakovec i voditeljica Kristina Trstenjak, Medicinske škole Varaždin s voditeljicama Marijom Krajnik i Mirelom Turk te globovci OŠ Ksavera Šandora Gdjalskog iz Zaboka s voditeljicama Snježanom Turk i Milenom Posavec.

U nastavku aktivnosti provedene su tri usporedne radionice (1. Karakterizacija tla- Kristina Trstenjak, prof.; 2. BIOMETRIJA- Biljana Forgač, prof. savjetnik; 3. Orijentacija i pixel- Mirela Turk- prof. )

Globovci spomenutih škola u prvoj sekciji odredili su karakterizaciju horizonata tla (vlažnost, strukturu, boju, konzinstenciju, teksturu, količinu kamenja, korijena i karbonata u tlu). U drugoj istraživačkoj radionici uočili su dominantne i kodominantne vrste pokrova te izmjerili visinu i prsni promjer stabala hrasta lužnjaka i bijelog bora. U trećoj sekciji postavili su istraživački pixel i orijentirali se u šumskom okruženju. Nakon istraživačkog rada prezentirali su i analizirali izmjerene podatke.

Globovci su naučili karakteristike šumskog pokrova, odredili dominaciju hrasta lužnjaka, autohtone vrste i bijelog bora. Nakon kratkog predavanja GLOBE voditeljice Biljane Forgač, istražili su i kartirali površinski pokrov uz pomoć voditeljice Marine Ostrugnjaj. Klinometrom su izmjerili visinu stabala i prsni promjer. Izmjerene podatke poslati će u bazu GLOBE programa (Boulder, Colorado, USA) te ih komparirati sa satelitskim snimkama i podatcima. Na ovaj način znanstvenici svijeta dolaze do lokalnih podataka koje im šalju učenici, a vrijednost podataka je neprocjenjiva jer ih koriste za globalno opažanje i promjene klimatskih uvjeta na Zemlji.

Ostavi komentar