Centar za kulturu Čakovec će 3. listopada svečano obilježiti 50 godina tribine Čakovec četvrtkom. Program će početi otvorenjem izložbe 50 GODINA TRIBINE ČAKOVEC ČETVRTKOM u 19 sati u izložbenom prostoru CZK-a. Izložbu je postavila Marta Horvat, mag. hist. art. i moći će se razgledati do 11. listopada 2019, te od 22. listopada do 18. studenoga.
Potom će se u 20 sati u dvorani CZK-a prikazati dokumentarni film Roberta Lisjaka: 50 godina Tribine Čakovec četvrtkom. Gosti svečanosti su Gabi Novak i Matija Dedić.
Besplatne ulaznice mogu se podići na blagajni Centra za kulturu Čakovec.
Marta Horvat daje osvrt na čakovečku tradiciju četvrtkom i prenosimo ga u cijelosti:
Tribina Čakovec četvrtkom, koju je u okviru Kina Dom pokrenula grupa kulturnih i prosvjetnih entuzijasta i čija je glavna zadaća bila da građanima kontinuirano omogućava vrijedne umjetničke i odgojne sadržaje, ove godine slavi svoj zlatni jubilej. Od prvoga gostovanja tadašnjeg Narodnog kazališta „August Cesarec“ komedijom nepoznatoga kajkavskog autora Hipohondrijakuš, 2. listopada 1969. godine, kojom je tribina započela pa sve do danas, pedeset godina kasnije, uz nužne je promjene zadržala vjernost publike i ostala jedinstven i prepoznatljiv kulturni simbol grada Čakovca.
Od početaka Tribine, svaki je ČČ bio oglašavan mjesečnim programom i prepoznatljivim plakatom, a ta je slikovno-tekstualna obavijest, koja se izlaže na javnim mjestima bila i ostala jedno od glavnih sredstava pomoću kojih ustanova održava komunikaciju s publikom te je jedna od najstarijih formi vizualne komunikacije čiji su tekst i slika oblikovani tako da privuku pažnju. Povodom pedesete godišnjice jednoga od najprepoznatljivijih simbola Centra za kulturu, izložbom je predstavljeno dvadesetak plakata, uglavnom iz sačuvane arhive. Ti plakati svjedočanstvo su kontinuirane kulturne aktivnosti i raznovrsnoga programskog sadržaja koji je obogaćivao kulturni život grada. Od onoga za prvu tribinu ČČ-a kojega je kreirao Ladislav Vegh preko onih izloženih za predstave, večeri poezije ili ljubavne lirike, balet, operu, dramu, koncerte, internacionalna gostovanja, domaće filmove ili Majski muzički memorijal Josip Štolcer Slavenski koji se tradicionalno odvija unutar Tribine pa sve do onih koji su ovaj put ostali u ladicama; za tribinu na temu ekologije, projekcije nagrađenih animiranih i stranih filmova, Jazz faira i drugih. Uz svjedočanstvo kontinuiteta i raznovrsnosti, ovi nam plakati svjedoče i o razvoju vizualnoga stila koji je pratio umjetničke impulse vremena, razvoju logotipa ČČ-a i grafičkoga dizajna. Vidljivo je kako je u početcima tekst imao značajniju ulogu, logotip je bio naglašen, a plakati unificirani s vedutom Čakovca u gornjem dijelu i vezom u donjem (Hipohondrijakuš, Veče ljubavne lirike), dok se od osamdesetih godina više javljaju plakati na kojima veći dio zauzimaju složeniji likovni elementi; upečatljiva ilustracija (Tri u drugom, Čehov je Tolstoju rekao zbogom), slika (Ščelkunćik, Glorija) ili fotografija (Brasil Tropical, Črna mati zemla) koje oživljavaju u kontaktu s prolaznicima i na kojima možemo pratiti dosljednost u oblikovanju kod nekih kazališnih kuća (Teatar &td).
Često su se u proteklih pet desetljeća u krugovima glumaca, redatelja, glazbenika ali i publike, mogle čuti riječi hvale za ČČ; Tribinu koja je svojim kontinuiranim djelovanjem i bogatim programskim sadržajem oplemenila kulturni život Čakovca, o čemu svjedoče izloženi plakati povodom njenoga zlatnog jubileja.
