Nikad nije kasno za promjenu karijere ili za realizaciju posla pa makar put do cilja bio dug, ispunjen preprekama i krivudav. Mireli Mutvar iz Peklenice je u 40-toj godini života uspjelo pokrenuti kreativni posao, što je oduvijek željela.
Unatrag tri godine uz pomoć sredstava za samozapošljavanje otvorila je obrt za uređivanje noktiju. Posao uključuje kreativnost, vještinu baratanja kistom, bojama te smisao za lijepo. Prije toga radila je puno toga što nema nikakve veze sa sadašnjim poslom.
– Uvijek sam voljela crtanje i bila umjetnička duša. Vidjela sam sebe u nečem kreativnom.
No, kad je birala srednju školu nije upisala ono kamo ju je srce vuklo.
– Po završetku osnovne škole upisala sam tekstilnu školu, premda to nije bila moja želja, nego je to bila prva škola u kojoj je bilo slobodnih mjesta. Ušla sam u nju na “buf” i upisala se. Nekada mama i tata nisu hodali s nama na upise, nego smo se snalazili sami kako smo znali, ispričala je Mirela. – Željela sam se upisati smjer dizajner za što je trebalo položiti ispit iz crtanja i spretnosti ruku. Crtanje sam voljela jer sam oduvijek umjetnička duša, ali sam se uplašila da neću proći testiranje pa da ću morati ići na upis na jesenski rok. Shodno tom razmišljanju završila sam u tekstilnoj školi za oplemenjivača tekstila što me uopće nije zanimalo.
Mirela se do sad educirala za mnoge poslove: prodavačicu, završila tečaj za maserku te je isprobala rad u Calzedoniji. – Radeći u Calzedoniji jedva sam izdržala. To nikako nije bio posao za mene. Došla sam samo na mjesec dana dok si ne nađem nešto drugo, ali se odužilo. U tom poslu sam bila strašno nesretna, ispričala nam je Mirela.
Skupila hrabrost u 40-toj da se ostvari u onome što želi
– Skupila sam hrabrost i odlučila da krenem u nešto drugo. Nije bilo jednostavno s 40 godina krenuti u nove poslovne vode. Mene je više od posla u tekstilu zanimalo uređivanje, šminkanje, frizerstvo… Godinu dana sam razmišljala kako ostvariti želju da radim posao koji mi više leži. Dala sam otkaz u Calzedoniji pa što bude, bude. Ponovno sam krenula na edukaciju za uređivanje noktiju. Dva tjedna svaki dan sam putovala na edukaciju u Zagreb da bih naučila novu vještinu.
Obrt sam otvorila uz pomoć Zavoda za zapošljavanje. Moram reći da mi je jako puno pomogla savjetnica Klaudija Mađarić koja me upoznala s poticajima za samozapošljavanje.
Ona i suprug Dejan puno su me ohrabrivali da krenem i iskoristim mjeru samozapošljavanja. Da nije bilo njih ne znam bih li to ostvarila.
Poticaji su super, ali su mi zadali i puno muke jer sam ih nakon godinu dana korištenja skoro vraćala. Sav taj stres zbog nedovoljnog razumijevanja uvjeta financiranja.
Kad govorimo o njihovom nedostatku, treba reći da se iz poticaja mogu pokrivati samo određeni, a ne svi troškovi koji su potrebni za pokretanje posla. Ako se dobro sjećam, prije tri godine kad sam otvorila obrt odobrili su mi 35.000 kuna za samozapošljavanje. Morala sam preurediti bivše spremište u dvorištu u salon, ali za preuređivanje prostora sredstva nisam mogla koristiti, premda sam morala urediti prozore, postaviti pod, urediti WC… Poticaje sam mogla trošiti samo za nabavu radnog stola, rasvjetnu radnu lampu i pribor koji mi je potreban za rad, troškove edukacije i 11 mjeseci za plaćanje doprinosa.
– U razdoblju korištenja sredstava napravila sam grešku koja je me skoro stajala vraćanja doprinosa. Nisam shvatila da doprinose moram uplatiti striktno do 15., a ne 16. ili koji dan kasnije u mjesecu. Ističem, sve doprinose uredno sam platila za svaki mjesec, ali ne striktno do zadanog datuma. Nisam shvatila da ako doprinose uplatim 16. da bi to mogao biti velik problem.
Kad dođeš na savjetovanje za samozapošljavanje, ispričaju ti brdo informacija, od čega si sav uplašen. Nije da nisam dobila informaciju oko plaćanja doprinosa do 15., ali mi se dogodio previd, kao ono kad ne vidiš što na ugovoru piše sitnim slovima.
U jednom trenutku pomislila sam da će me “vrag zeti”?
Kad je prošlo godinu dana od otvaranja obrta, Mirela je morala donijeti papire na uvid radi provjere korištenja sredstava. Odmah su joj našli tu grešku da se nije stiktno držala datuma uplate doprinosa.
– Poslali su mi rješenje da vratim 11.000 kuna. Mislila sam da će me “vrag uzeti, šlagirati” i prva misao mi je bila da sve zatvorim, ispričala nam je Mirela.
Ipak, nakon prvog šoka se odlučila žaliti na rješenje. Na kraju je uz pomoć žalbe i natezanja, uspjela situaciju riješiti u svoju korist. Dokumentirala je izvodima iz banke da je sve poreze uredno platila i da sredstva iz poticaja nije nenamjenski trošila.
– U redu, pogriješila sam kaže Mirela, ali mi se čini da poticaje ne daju iskreno, kao vjetar u leđa, nego kao da traže grešku kako bi dio novaca vratili natrag. Traže dlaku u jajetu. Daju ti informacije, ali cake su u detaljima. Trebali bi biti fleksibilniji, a ne tako kruti u nekim pravilima.
Dodala je: – Meni je bilo stalo da uspijem, nisam uzela poticaj da obrt za godinu dana zatvorim, ali su me svojim ponašanjem doveli do toga da sam ga nakon godinu dana skoro zatvorila. Da žalba nije uspjela tko zna što bi bilo, ali eto radim već tri godine. Hvala Bogu posao se zalaufao i dobro ide. Bilo bi dobro da pojačaju tu servisnu podršku friškim poduzetnicima. Da nisam imala prijateljicu Gogu koja ima računovodstveni servis, poslovni plan ne bih znala napisati na propisani način. Znala sam što želim raditi i kako, educirala se, ali poslovni plan sama ne bih bila u stanju napisati bez njezine pomoći i to iz drugog pokušaja, kaže Mirela.
Već desetu godinu Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi potporu za samozapošljavanje,a nas je zanimalo s kakvim uspjehom. Informacije smo zatražili od Nikole Hrena, predstojnika Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Iz priče koju nam je ispričala Mirela Mutvar jasno je da je put do sredstava za samozapošljavanje trnovit i zamršen, ali podaci pokazuju da u Međimurskoj županiji ne nedostaje upornih koji u tome uspijevaju. Ne uspiju svi održati posao, ali velika većina preživi na tržištu i nakon potpore.
Od 959 korisnika potpore, 691 nastavilo poslovati
– S provedbom mjere Zavod je započeo u razdoblju visoke nezaposlenosti s ciljem da se u nedostatku raspoloživih radnih mjesta nezaposlenim osobama s poduzetničkim potencijalom omogući da pokrenu vlastiti posao uz financijsku podršku Zavoda pri otvaranju poslovnog subjekta. Tijekom 10 godina provedbe potpora za samozapošljavanje je mnogim nezaposlenim osobama omogućila da potaknu i razviju svoj poduzetnički potencijal. Korisnici nisu više pretežito dugotrajno nezaposlene osobe kao u prvih par godina provedbe, koje su tražile svoju priliku na tržištu rada u nedostatku radnih mjesta, već potporu sve više koriste osobe koje su se u svom radnom angažmanu do samozapošljavanja dokazale svojom stručnošću i inovativnošću te su svoje radno iskustvo odlučile nastaviti kroz razvoj vlastitih poslovnih projekata. To je ujedno pokazatelj i garancija sve veće uspješnosti provedbe mjere i dugotrajnosti održavanja poslovnih subjekata budući da većina korisnika naših potpora u Međimurskoj županiji i dalje uspješno posluje, a mnogi od njih su proširili svoje poslovanje te zaposlili dodatne djelatnike.
Uz financijsku potporu, osobama koje iskažu interes za samozapošljavanje osigurava se stručna pomoć u regionalnim ili područnim uredima Zavoda gdje djeluju savjetnici za samozapošljavanja te mogu na jednom mjestu dobiti sve relevantne informacije o aktivnostima vezane za realizaciju poduzetničke ideje, a koje uključuju pomoć u izradi poslovnog plana, upućivanje na besplatne edukacije kao i informacije o drugim davateljima potpora te povezivanje svih dionika na lokalnom tržištu rada (npr. HOK, HGK, razvojne agencije). Trajanje potpore je 12 mjeseci.
Financijska potpora dodjeljuje se za pokrivanje troškova otvaranja i rada poslovnog subjekta. Potpora se dodjeljuje osobama koje su obavile aktivnosti u suradnji sa savjetnikom za samozapošljavanje i razradile poduzetničku ideju.
Od ukupno 959 odobrenih potpora na području Međimurske županije, aktivno posluje 691 osoba što čini čak 72,1 posto od ukupnog broja odobrenih potpora.
Interes korisnika potpora za samozapošljavanje je veoma širok te su obuhvaćene gotovo sve djelatnosti. Međutim, daleko najveći interes iskazan je u građevinarstvu (172 ili 17,9%), prerađivačkoj industriji (149 ili 15,5%), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (140 ili 14,6%), ostalim uslužnim djelatnostima (125 ili 13,0%), trgovini (117 ili 12,2%), informacijama i komunikacijama (70 ili 7,3%) te djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane (60 ili 6,3%), što zajedno čini čak 87,0% udjela u odnosu na sve ostale djelatnosti.
Promatrano prema obrazovnoj razini osoba koje su se upustile u poduzetničke vode daleko prednjači srednjoškolsko obrazovanje, uključujući u podjednakim udjelima trogodišnje i četverogodišnje programe i to s udjelom od 68,6%, a sa znatno manjim udjelima zatim slijede: fakultetsko obrazovanje (12,4%), 1. stupanj fakulteta odnosno viša stručna sprema 10,3%, dok se preostalih 8,7% odnosi na osobe na razini priučenih polukvalificiranih radnika.
Promatrano po zanimanjima osoba koje su pokrenule vlastiti posao daleko najviše prednjače ekonomisti svih razina obrazovanja od srednje stručne spreme, 1. stupnja fakulteta pa do fakultetskog obrazovanja. Zatim po frekventnosti možemo izdvojiti i sljedeća zanimanja: administrativni službenici, prodavači, automehaničari, frizeri, soboslikari, elektromehaničari/elektrotehničari, građevinski tehničari, konobari, kozmetičari, računalni tehničari, stolari, strojarski tehničari i vozači, kazao je Hren.
Samo pet prekida ugovora
Najvažniji aspekt analize je uspješnost provedbe potpora s aspekta aktivnosti poslovnih subjekata nakon završetka ugovornih obveza s obzirom da Zavod ugovorno prati svaku odobrenu potporu godinu dana.
– Dio analize odobrenih potpora iz 2018. godine još nije završen s obzirom da nije prošla godina dana od odobrenja potpora, a isto vrijedi i za 2019. godinu gdje su sve potpore još aktivne.
Međutim, dobar je pokazatelj kako je za sve odobrene potpore u navedene dvije godine (373) za sada zabilježeno samo 5 prekida ugovorne obveze, što upućuje na ozbiljnost pristupa naših korisnika samozapošljavanju te možemo očekivati dobru završnu realizaciju i veoma visoku očekivanu perspektivu kako će poslovni subjekti poslovati i nakon jedne godine odnosno u dugoročnijoj perspektivi, zaključio je predstojnik HZZZ-a Čakovec. (BMO)
