ČRNKOV KOT kao etno selo: Potencijalna ideja za razvoj turizma u Donjem Kraljevcu?

Prigodom rasprave o godišnjem izvješću Centra Rudolfa Steinera na zadnjoj sjednici, općinski vijećnici su poveli širu raspravu o potrebi razvoja turizma. Jedna od ideja koju je iznio načelnik općine Miljenko Horvat je da takozvani Črnkov kot, danas dio ulice Gornji kraj u Donjem Kraljevcu, ima potencijal za etno selo.

Ideja o etno selu u dijelu naselja Donji Kraljevec koji nosi narodni naziv Črnkov kot zapravo nije nova. O njoj se razmišlja već nekoliko godina, no sad se ponovo aktualizira.

Črnkov kot sastoji se od nekoliko kuća koja su uvučene tako da tvore mali polukrug prema ulici Gornji kraj. Sve su kuće stare, klasične međimurske uske i duge zidanice, s uskim dvorištima. U tim kućama gotovo više nitko ne živi, samo jedna ili dvije obitelji. Nekad je na jednom gruntu živjelo više obitelji, no ta su vremena prošla.

Ideja je da se etno selo izgradi i uredi sredstvima iz europskih fondova, a to znači da bi najprije trebalo razriješiti imovinsko-pravne odnose. To međutim nije jednostavno, jer je nasljednika starih kuća dosta i ne žive svi u Donjem Kraljevcu.

Pravo je međutim pitanje kako razvijati etno selo, u kojem smjeru. Prema svim dosadašnjim iskustvima različitih etno sela u Hrvatskoj, etno selo mora uz smještaj ponuditi i svoju autohtonu kuhinju da bi doživljaj seoskog života bio potpun. To bi pak značilo da je potreban i neki oblik suradnje s privatnim sektorom. Osim toga, etno selo ne može funkcionirati bez ozbiljnog vlasnika koji ga razvija i brine o njemu i gostima, što nije mali zalogaj.

Pravih etno sela  u Međimurju zapravo nema, ako se izuzmu ugostiteljski objekti koji nude seoski turizam, tako na primjer Goričanec ili Međimurski dvori, ili pak Zelengaj. Stara seoska kuća u Ferketincu koju je pomogla urediti Međimurska županija samo je za gledanje, no mlin na Muri kod Svetog Martina ima potencijala zalaganjem općine.

U Hrvatskom zagorju su dijelom doskočili nevolji i etno kuće imaju zanimljive i privlačne nazive: Vuglec Breg, Lojzekova hiža, Grešna gorica, Stara vodenica, Trsek, Grešna pilnica, Đurina hiža i  tako dalje. Svi oni nude i jela i pića.

Nedostatak atrakcije

Najveći nedostatak potencijalnom razvoju etno sela u Donjem Kraljevcu je nedostatak atrakcije koja bi bila privlačna snaga za goste. Centar Rudolf Steiner i njegov rodna kuća sami po sebi nisu dovoljni kao turistička točka atrakcije, makar imaju određeni potencijal ako se dobro osmisle. No sudeći prema broju gostiju u Donjem Kraljevcu, više ih dođe u hotel „Kralj“ radi poslova, nego u razgledanje kuće Rudolfa Steinera. Očito nedostaje atraktivnosti i organizacija, odnosno osmišljenost.

Recimo to ovako: najveće atrakcije Međimurja su priroda oko Mure i Drave i same rijeke i jezera, te Stari grad Čakovec no to je već kulturni turizam. U Hrvatskoj su najveće točke atrakcije: Cigoč s rodama na Lonjskom polju, utočište za medvjede Kuterevo, Rastoke s vodenicama i slapovima, Karanac u Baranji zbog prirode i Kopačkog rita i tako dalje.

Zato je jedno od najvažnijih pitanja kad je riječ o opstanku budućeg etno sela Črnkov kot,  što ponuditi kao atrakciju, bez koje nema pravog uspjeha.

Niti spajanje s drugim događajima i priredbama u Međimurju ne jamči uspjeh ako ono nema atraktivnu ponudu.  

Ukratko, moguće je razvijati Črnkov kot kao etno selo, no uz velika ulaganja i mnogo truda, pa je jedno od pitanja omjer uloženog i dobivenog. Tako je ideja o etno selu u Donjem Kraljevcu za sada samo – ideja.

Ostavi komentar