Čakovec je deveti najugodniji grad za život u Hrvatskoj!

proljeće terasa Čakovec
Ilustracija, Foto: zv

Varaždin, barokni grad na sjeveru zemlje s malo manje od 47.000 stanovnika, najugodniji je grad za život u Hrvatskoj.

Pokazala je to analiza 40 različitih kriterija Jutarnjeg lista prema kojima su ocjenjivani svi hrvatski gradovi (njih 128), a kojima su, temeljem dostupnih podataka, nastojali utvrditi ukupnu kvalitetu života koju uživaju tamošnji stanovnici – od zaposlenosti i zarade, preko dostupnosti zdravstvene zaštite, uvjeta u obrazovanju, mogućnosti studiranja, kulturne ponude i turizma, do sigurnosti od kriminala, održivosti gradskih proračuna i poduzetničke klime.

I ova je analiza pokazala da sjever zemlje i dalje stoji bitno bolje od juga te da se ukupne razlike ne smanjuju: među 10 najbolje plasiranih gradova, samo je jedan – Dubrovnik – s juga.

Inače, prvi je Varaždin, drugi Zagreb, a treći Buzet.

Vrlo visoko, među 10 najboljih se plasirao i naš Čakovec. Čakovec je na devetom mjestu među gradovima u Hrvatskoj u kojima se najbolje živi.

Zašto je tome tako? Prema ovoj analizi Čakovec je drugi grad u državi po zaposlenosti – radi 53 % ukupnog stanovništva. Također, Čakovec ima najveći udio studenata među mladim stanovništvom, a veći je broj rođenih od umrlih – pozitivni vitalni indeks.

Ipak, nije sve baš pozitivno za Međimurje u ovom istraživanju.

Socijala u Međimurju

I prosječna mirovina, o kojoj su podaci također dobiveni od Porezne uprave te se odnose na 2014. godinu, najviša je u Zagrebu. Daljnji je poredak ipak nešto drugačiji nego kod plaća. Na drugom mjestu nalazi se Rijeka, a slijede Opatija, Duga Resa i Kastav.

Iako postoji dojam da su razlike u prosječnim mirovinama među stanovnicima različitih gradova manje nego razlike u prosječnim plaćama, podaci pokazuju drugačije: najveća, zagrebačka mirovina veća je od najniže, isplaćene u Murskom Središću, čak 75 posto.

Mursko Središće je i jedan od gradova s najvećim udjelom primatelja socijalne pomoći. Prema podacima Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, 2,2 posto hrvatskih građana primatelji su zajamčene minimalne naknade, kolokvijalno nazvane socijalnom pomoći. Najmanje takvih – 0,2 posto – ima u Buzetu, Korčuli, Pazinu i Rabu, dok ih je najviše u Kninu, gdje socijalnu pomoć prima gotovo 15 posto stanovništva. Mursko Središće, sa 10,4 posto primatelja, nalazi se na predzadnjem mjestu.

Ostavi komentar