Odlukom Vlade od početka ove godine ukinula se tunelarina za tunel Sveti Ilija kroz Biokovo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji povezuje Imotsku krajinu i Makarsko primorje. Obrazloženo je kako je takva odluka donesena zbog odumiranja stanovništva i teškog i imovinskog stanja stanovništva tog kraja. Tunel čija je izgradnja koštala 598 milijuna kuna pušten je u promet 2013. godine i na njemu se plaćala tunelarina od 20 kuna.
Moglo bi se reći jedna hvalevrijedna odluka Vlade koja će prouzročiti demografsku obnovu, rast gospodarstva, povećanu turističku posjetu, a time i ostanak ljudi u Hrvatskoj.No nakon te odluke javili su se iz Sisačko-moslavačke županije sa zahtjevom da i njihovi stanovnici budu oslobođeni plaćanja cestarine na autocesti Zagreb – Sisak, jer su oni još siromašniji od Imoćana. Također u Primorsko-goranskoj županiji inicijativom „Jednakost za sve“ traže ukidanje naplate tunela Učke, Krčkog mosta i goranske dionice autoceste. Iz Krapinsko-zagorske županije također su se javili i traže ukidanje cestarinu na autocesti Zaprešić – Macelj. Svi su se javili pozivajući se na načelo pravednosti i jednakih mogućnosti za sve građane RH zagarantirano Ustavom.
U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture pak se brane kako je tome nemoguće udovoljiti jer je Zakonom o cestama propisana naplata cestarine na autocestama. To je istina, ali samo jednostrana. Kao prvo, zakoni se mogu promijeniti.
Kao drugo i važnije, zbog čega se onda ne naplaćuje cestarina na dijelovima autocesta koja povezuju cijelu Zagrebačku županiju, Zagreb, Zaprešić, Veliku Goricu, Zelinu, Samobor u dužini od stotinjak kilometara? Zagrepčani i stanovnici okolnih gradova koriste autocestu kao zaobilaznicu i okosnica je razvoja cijele industrije oko zagrebačkog prstena.
O tome kako ostatak Hrvatske financira tu istu autocestu koju oni koriste te zahvaljujući tome i imaju veće plaće i gospodarski rast, pisali smo u Međimurskim novinama već u dva navrata.
I dok se jedni bune, a drugi imaju velike benefite, jedino mi Međimurci sve skuplje plaćamo vožnju našim autocestama.
Jesu li Austrijanci glupi, a mi pametni?
Iako su vinjete jedino fer rješenje, Ministarstvo se uporno oglušuje na njihovu primjenu, pravdajući ih stručnim studijama koje navodno pokazuju kako se vinjete ne isplate. Ovo „navodno“ stoji zbog toga što su te studije nedostupne javnosti, a i zbog toga što su troškovi vinjeta mizerni, a njihova kontrola banalna. Da ne kažemo da bi se tada pristup autocesti mogao izgraditi maltene bilo gdje, jer ne postoji potreba za skupim naplatnim kućicama i rampama koje zadržavaju promet i drže građane u kolonama u kojima nemilice troše benzin i zagađuju okolinu.
Umjesto vinjeta Ministarstvu je milije forsirati rješenje bazirano na smjernicama Europske komisije koje preporučuju uvođenje satelitske naplate po kilometru vožnje autocestom. Što će značiti da će svaki automobil biti praćen GPS sustavom (što je opet protuustavno, osim ako netko kreativno ne objasni da nije), pa ćemo opet stradati mi koji živimo izvan centra Hrvatske, jer na koji god kraj Hrvatske želimo, moramo napraviti daleko veću kilometražu.
Zanimljivo je što baš niti jednoj razvijenoj članici EU nije na kraj pameti uvoditi satelitsko praćenje naplate cestarine (osim za teretni tranzitni promet) unatoč tome što neobvezujuće smjernice Europske komisije to govore, osim Hrvatskoj. Razlog tome je jednostavan. Ni jednoj razvijenoj državi nije na kraj pameti osiromašivati svoje građane ograničavanjem kretanja i djelovanja te bacati gospodarstvo na koljena čineći ga nekonkurentnim u odnosu na druge države.
Austrija, zemlja koja je svjesna da u mnogome ovisi o svojim autocestama, ne samo da nije ukinula vinjetu, već je uvela digitalnu vinjetu. Sada je moguće vinjetu kupiti preko interneta, tj. uplatiti vinjetu na broj registracije, bez potrebe za kupovanjem i fizičkim lijepljenjem vinjete. Godišnja vinjeta stoji 86,40 eura. Ako se tome doda da je u Austriji na jedne registarske tablice moguće voziti tri automobila, to znači da za razliku od vinjete nalijepljene na staklu, sad mogu s bilo kojim od eventualna tri automobila na autocestu s istim tablicama. Kontrolu obavlja samo 20-tak seljivih kamera koje nasumično provjeravaju automobile. Pri tome Austrija ima oko 2200 kilometara autocesta i brzih cesta, dok ih Hrvatska ima 1300. Dakle možemo samo maštati o tome koliko bi kod nas jeftinija bila naplata i manji broj zaposlenih u HAC-u.
Međimurcima jeftinije u Graz nego u Zagreb
Ako bi se na koga mogla primijeniti tužaljka o gospodarskoj nerazvijenosti i odljevu stanovništva, onda su građani Međimurja u takvoj poziciji prije svih navedenih na početku teksta. Naime, naše su plaće najniže u državi. Jer ako ukalkuliraju jeftiniji benzin i jeftinije ceste, veću plaću i ne naročito veću udaljenost… Ako se k tome doda da ti polovicu plaće ne uzme država na razne prireze i poreze, razlozi za ostanak u Međimurju ne mogu se više naći niti mikroskopom…Zbog toga radije sami spakiraju kofere i odu u Austriju. Jer ako ukalkuliraju jeftiniji benzin i jeftinije ceste, veću plaću i ne naročito veću udaljenost… Ako se k tome doda da ti polovicu plaće ne uzme država kroz razne prireze i poreze, razlozi za ostanak u Međimurju ne mogu se više naći niti mikroskopom…
Ipak sada se zbog općeg nezadovoljstva nastalog nakon ukidanja tunelarine za Sv. Iliju, javila majušna nada da bi se situacija oko autoceste mogla promijeniti ili barem osvijestiti.
Vjerujemo da će i naši političari uvidjeti ovu iznenadnu priliku za pritisak na Vladu i izmjenu nepoštene naplate cestarina i odlučno istupiti u zaštitu građana Međimurja koji su im dali povjerenje ih vode, štite i zastupaju njihove interese. (piše:Tomislav Novak)
Provjerite u arhivi Međimurskih novina
O tome kako se ovakvom naplatom autoceste krše naša ustavna prava i sprječava gospodarski razvoj Hrvatske u Međimurskim novinama pisali smo već u dva navrata. U broju 1066 od 19. veljače 2016. godine te u broju 1125. od 7. travnja 2017. godine. Tekstove možete pronaći u elektronskoj PDF arhivi Međimurskih novina na našem mrežnom portalu mnovine.hr.
ŠTO KAŽU MEĐIMURSKI SABORSKI ZASTUPNICI?
S obzirom na to da nema političke inicijative u Međimurju za otvaranje pitanja dostupnijeg korištenja autoceste Goričan – Zagreb međimurskim građanima i gospodarstvu, pitali smo naše saborske zastupnike kako komentiraju činjenicu da su pojedini građani od strane HAC-a dobili privilegiju da ne plaćaju dio cestarine i što bi za sve građane bio pravedni model.
STJEPAN KOVAČ (SDP)
Pod hitno uvesti vinjete uključujući i zagrebačku zaobilaznicu!
– To je dokaz da parcijalna rješenja koja u sebi možda imaju dobre namjere, uvijek u konačnici rezultiraju otvaranjem novih problema. Logično je da ako se određenim dijelovima Hrvatske omogući neplaćanje cestarine, pod istim uvjetima mora udovoljiti svakom sličnom zahtjevu. Ovime je otvorena Pandorina kutija jer svi su zahtjevi s jedne strane opravdani, a s druge njihovo odobravanje nije financijski održivo. No to treba riješiti onaj tko je problem i otvorio, a to je HDZ-ova vlada.
Po meni treba pod hitno promijeniti model naplate cestarine, tako da ili uvedu vinjete za sve autoceste u Hrvatskoj, uključujući i zagrebačku zaobilaznicu ili da se naplata obavlja elektronskim putem po stvarnom broju pređenih kilometara po autocestama, i to također za sve prometnice koje imaju status autocesta. Model po kojem bi korištenje autocesta bilo besplatno, a plaćalo bi se prilikom registracije vozila u Hrvatskoj nije održivo, a nije niti u skladu s europskim zakonodavstvom – odgovorio je Stjepan Kovač. (BMO)
DARKO HORVAT (HDZ)
Odluka Hrvatskih autocesta je nekorektna povlastica
Darko Horvat, saborski zastupnik HDZ-a, na pitanje kako komentira da je jedan dio građana Hrvatske oslobođen plaćanja djela cestarine. To je izazvalo lavinu novih zahtjeva pa se postavlja pitanje hoće li samo Međimurci plaćati autocestu.
– Odluka Hrvatskih autocesta je nekorektno davanje povlastica jednom dijelu građana nauštrb drugih. To je moje mišljenje, a to potpisujem i kao predsjednik međimurske organizacije HDZ, jer mislim da je to i mišljenje međimurskog HDZ-a.
Hrvatske autoceste nisu smjele donijeti takvu odluku jer ju je teško pravdati u ostalim dijelovima Hrvatske, s obzirom na to da je plaćanje cestarine ugrađeno u kredit koji se vraća za izgradnju autocesta. Ako je jedna dio građanin oslobođen te obveze, onda ona pada na leđa drugih.
Bilo bi puno bolje da se uvedu vinjete jer nisu ludi u Austriji, Mađarskoj, Sloveniji i Italiji kada su ih uveli. Po svemu sudeći, Hrvatske autoceste iz nekog razloga za to nisu spreme. Na pitanje jesu li o tome raspravljali kao saborski zastupnici, zastupnik Horvat kazao je da resorni ministar Butković priprema uvođenje vinjeta, ali nije želio precizirati vremenski rok kada bi se to desilo.
Pitali smo je li u redu da jug koji je već u povlaštenom položaju zbog turizma koji im donosi povećane prihode dobiva još i povlasticu oko neplaćanja dijela autoceste. Darko Horvat je kazao da je Međimurje opravdano nezadovoljno takvom odlukom jer su ovdje plaće među najnižima u Hrvatskoj i takva odluka je prema Međimurskoj županiji nekorektna.(BMO)
BERNARDA TOPOLKO (HNS)
Za ukidanje sam cestarine na našoj dionici
– Svakako sam za ukidanje cestarina. Naime, ja sam još 2013. godine pisala završni rad o pitanju cestarina. S obzirom na novonastalu situaciju, u svakom slučaju sam za to da se ukine cestarina na relaciji Zagreb – Čakovec/ Goričan i normalno je da ću to podržati. Mišljenja sam da bi se trebala uvesti naplata preko vinjeta. (S. Heric)
BRANIMIR BUNJAC Bunjac (Živi zid)
Za satelitsku navigaciju uz godišnje, mjesečna i desetodnevne karte
– Imamo cestarine koje su pretposljednji model naplate troškova vožnje. Vinjete koje Vlada sada misli uvesti su već zastarjele. Trebamo uvesti satelitsku navigaciju, godišnje, mjesečne i desetodnevne karte kako bi se prihodi povećali, a istovremeno dugovi smanjili. Autoceste bi se trebale restrukturirati tako da se sagrade petlje. Autoceste su danas predaleko od naselja i nemaju uopće ulaz u naselja pokraj kojih prolaze. Pomoću petlji naselja uz autocestu mogla bi gospodarski prosperirati. Kad bi se to učinilo, došlo bi do rasta BDP-a od 1 posto, što bi bilo sjajna stvar. Međutim, Ministarstvo prometa iz nekog razloga nema hrabrosti provesti tu odluku.
Meni je bio frapantan podatak da samo na zaustavljanje ispred naplatnih kućica hrvatski građani godišnje izgube 200 milijuna kuna. Već bi bila ogromna ušteda da se samo maknu naplatne kućice, a kamoli da se restrukturiraju autoceste tako da se zbrine višak ljudi, naravno, dajući im pritom otpremnine. (S. Heric)
