Porazna statistika: Čin samoubojstva veći u Međimurju od prosjeka Hrvatske!

Ilustracija
Ilustracija

Prema podacima Registra izvršenih samoubojstava, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, tijekom 2017. godine u Hrvatskoj je 635 ljudi počinilo samoubojstvo – 476 muškaraca i 159 žena.

Izvršena samoubojstva su jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj

Kroz godine se bilježe oscilacije u broju izvršenih samoubojstava kao i u broju izvršenih samoubojstava prema broju stanovnika (stopa/100.000). Od 1999. godine je prisutan trend pada samoubojstava. U 1985. godini je počinjeno 1.050 samoubojstava (stopa 21,5/100.000). Podjednak, a ujedno i najveći broj samoubojstava registriran je 1987. i 1992. godine (1.153 slučajeva, stopa 24,1/100.000 i 1.156 slučajeva, stopa 24,2/100.000). Najmanje izvršenih samoubojstava je registrirano 1995. godine (930 slučajeva, stopa 19,4)  te u razdoblju 2000. – 2017. godine (926 slučajeva, stopa 20,9 2000. godine; 635 slučajeva, stopa 15,4/100.000 2017. godine). S obzirom na spol, omjer samoubojstava  muškaraca i žena se kretao u rasponu od 2,2 do 3,7:1.

Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi, i dob do 64 godine pokazuju oscilacije do 1997. godine, a od 1998. godine je prisutan pad stope (2016. godine stopa 13,2/100.000 za svu dob i 10,9/100.000 za dob do 64 godine).  Za dob od 65 i više godina je stopa, uz izrazitije oscilacije, također u znatnom opadanju od 1998. godine (2016. godine stopa 31,3/100.000). Među županijama Hrvatske prisutne su razlike u dobno-standardiziranim stopama. Županije primorskog dijela Hrvatske bilježe niže stope izvršenih samoubojstava od pojedinih županija kontinentalnog dijela.

Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca. Posljednjih je godina sve manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom; 2017. godine je udio ovog načina počinjenja u ukupnom broju samoubojstava iznosio 13,5 %.

U odnosu na zemlje Europske unije Hrvatska bilježi više stope smrtnosti zbog samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje  članice EU-a prije svibnja 2004. U usporedbi s prosjekom stopa samoubojstava za zemlje članice EU-a poslije svibnja 2004., Hrvatska bilježi podjednaku stopu samoubojstava za sve dobi ukupno; nižu stopu za dob do 64 godine te višu stopu za dob od 65 i više godina, piše hzjz.hr. 

Tijekom 2017. u Međimurju su počinjena 22 samoubojstva. Stopa samoubojstava na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj je 15,4. I Varaždinska i Međimurska županija imaju veću ovu stopu od hrvatskog prosjeka. U Varaždinskoj županiji je 20,2, a u Međimurskoj 19,8.

Ostavi komentar