Internet of Things (IoT) ili kako je prevedeno na hrvatski jezik „Internet stvari“, predstavljaju noviju i izrazito zanimljivu disciplinu koja spaja softver i hardver. Uređaji koji spadaju u ovu kategoriju dio su naše svakodnevice i često ih uzimamo „zdravo za gotovo“ kao da su oduvijek bili tu. Na uređaje koje koristimo, volimo lijepiti etiketu „smart“ pa se tako svakodnevno koristimo pametnim telefonima, televizorima, hladnjacima, satovima, perilicama rublja itd. S druge strane, naša okolina svakim je danom preplavljena s novom tehnologijom koju je ponekad teško razumijeti. Ranije spomenuti uređaji, ali i ostali predmeti iz naše svakodnevice, samo su mali dio neprestano rastuće mreže IoT uređaja.
Navedeni uređaji zasigurno ne predstavljaju novitete za čitatelje, no generalno je teško u jednoj rečenici definirati IoT te identificirati kategorije i specifične uređaje koji u njih ulaze. Jednostavno rečeno, „Internet stvari“ (IoT) predstavljaju više uređaja koji mogu komunicirati preko interneta ili neke druge mreže. Komunikacija podrazumijeva upravljanje uređajima ili samostalno komuniciranje s drugim uređajima ili kontrolnim stanicama.
Primjer komercijalnih IoT uređaja i platformi su Philips Hue sustav rasvjete, Nest termostat za grijanje, August smart lock “pametna” brava, Amazon Echo i drugi. Nabrojeni proizvodi daju dojam da se IoT koristi samo u automatizaciji doma, no ovakvi sustavi često se koriste i u poljoprivredi (navodnjavanje, praćenje vremenskih prilika i kvalitete tla i dr.), mrežama senzora (mjerenje kvalitete zraka, zaštita od požara i dr.), industriji (komunikacija između stojeva, praćenje kvalitete i dr.) i gotovo svim ostalim područjima ljudskog djelovanja.
Tečaj „IOT i web tehnologije“ koju udruge Međimurski informatički klub (MIK) i Mladi informatičari Strahoninca (MIS) provode u prostorima Tehnološko inovacijskog centra Međimurje (TICM) već treću godinu bavi se upravo internet stvarima.
Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM), koji je dugogodišnji partner udruga MIK i MIS, putem čijih su projekata udruge nabavile značajan dio opreme za ovakve tečajeve, ove je godine objavio nagradni natječaj naziva “Pametan grad”. Zadatak je bio riješiti urbane probleme upotrebom IoT-a i srodnih tehnologija u dvije starosne kategorije – za učenike osnovnih i srednjih škola. Ekipa MIK-a koju su činili Andrija Palašek i Leo Stričak uz mentorstvo mag.inf. Viktora Lazara osvojila je 1. mjesto u kategoriji osnovnih škola.
Projekt naziva “Smart street” ukratko su opisali sljedećim riječima – “Smart street je IOT projekt za natječaj “Pametni grad”. Ovaj je sustav namijenjen građanima nekog grada kako bi što bolje bili informirani o uvjetima i događanjima u gradu. Naša zamišljena ulica se nalazi pored rijeke i pored glavnog gradskog mosta. U puno slučajeva postoji potreba da građani brzo i pravodobno budu informirani o svemu što se u njihovom gradu događa (nestanak struje, prijeteće vremenske neprilike…). Za ovo posebno postoji potreba ukoliko postoji neki izvanredni događaj o čemu moraju svi stanovnici biti brzo informirani. Napravili smo sustav u kojem iz jednog mobilnog uređaja preko Blynk aplikacije administrator grada (osoba koja je zadužena u gradskoj upravi za informiranje stanovnika) može uređivati Display te upisati neku poruku ili obavijest građanima.” Detaljniji opis projekta može se pogledati na https://izradi.croatianmakers.hr/project/smart-street/
Ostali projekti udruga MIK i MIS prijavljeni na natječaj bili su:
“Pametno parkiralište” – Šimun Bilas i Vito Križaić (osnovna škola) – opis – ”Pronalazak slobodnog parkirnog mjesta u urbanim sredinama velik je problem. Sustav „pametnog parkirališta“ razvijen u sklopu natječaja „Pametan grad“ u organizaciji IRIM-a rješava taj problem. Veći gradovi sve se više oslanjaju na podzemne garaže, ali njihovi sustavi za praćenje popunjenosti su zastarjeli (je li pojedino parkirno zauzeto ili prazno). Zna se događati da sustav kaže da su sva parkirna mjesta zauzeta, ali je zapravo određen dio garaže prazan.”
“Pametno gospodarenje otpadom” – Jan Belak i Matija Bujanić (osnovna škola)- opis – “Otpad je skup tvari kemijskog, biološkog ili nuklearnog porijekla. Otpad nastaje isključivo ljudskom djelatnošću. Gomilanje otpada može biti veliki problem, a posebno u velikim gradovima. Skupljanje i prijevoz otpada također predstavlja problem ne samo okolišu nego i stanovnicima grada. Osmislili smo rješenje ovog problema. Napravili smo pametnu kantu za smeće koja šalje signal (kada je puna) teretnom vozilu da može krenuti i pokupit smeće bez potrebe ljudske radne snage. Na taj način cijeli se taj proces odvoza otpada automatizira. Ovim projektom željeli smo da se gospodarenje otpadom provodi na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš.”
“Pametni bicikl” – Fran Železnjak i Vito Jambrošić (srednja škola) – opis – “ećini nas se već dogodilo da im je ukraden bicikl, i to se nažalost često događa. Za projekt Pametni grad mi smo napravili pametni bicikl koji ima alarm protiv krađe da učinimo grad pametnijim i sigurnijim. Ukratko, kada vlasnik na svojem mobilnom telefont pritisne tipku “Lock”, bicikl se zaključa te kada ga netko pomakne, odmah se uključe alarm i crvena svijetla te vlasniku na mobilni telefon dođe obavijest sa zvukom alarma da je bicikl ukraden.”
Čestitamo mladim izumiteljima na izvrsnim idejama i implementaciji projekata. Mentor svim učenicima i voditelj tečaja “IOT i web tehnologije“ u udrugama MIK i MIS je Viktor Lazar.
