Tea Plaftak iz Šandorovca prevodi najčitaniju slovensku autoricu koja piše o seksualnosti žena

Tea Plaftak
Tea Plaftak

Tea Plaftak rodom iz Šandorovca prevodi na hrvatski knjigu trenutačno najpopularnije slovenske spisateljice Milene Miklavčić “Ogenj, rit in kače niso za igrače”.

Knjiga koja govori otvoreno o seksualnosti žena, rasprodana je u Sloveniji u nekoliko izdanja. Milenina trinaesta knjiga donosi priče temeljene na intimnoj ispovijesti sugovornica. Razgovarala je s oko tri tisuće osoba, većinom žena, koje su otvorile dušu i donijele nevjerojatne iskaze i istinu o spolnosti, odnosu prema ženama, obiteljskim vezama naših predaka, gdje je muškarac bio gospodar nad ženinim umom i tijelom. Slovenska spisateljica Miklavčič time je prva autorica koja je istraživanjem donijela svjedočanstva brojnih žena, i pisala o toj temi jer sličnih knjiga na tu temu u Europi nema. Nedavno je knjiga bila predstavljena i u Čakovcu.

– Studirala sam povijest umjetnosti i engleski, diplomirala sam i pišem magisterij iz oba predmeta. Živim u Mariboru. Jedno vrijeme sam radila, a sada sam trenutno u potrazi za poslom. U zadnje vrijeme puno prevodim i na taj sam način upoznala Milenu. Nekako sam se srodila s tim ženskim pričama. Oduvijek me zanimao feminizam, i možda sam se i u Mileninoj knjizi zbog toga našla i odlučila na prevođenje tog djela – o suradnji s autoricom Miklavčič govori Tea Plaftak.

Zablude se prenose s koljena na koljeno

– Prvi put dok sam dobila štivo na čitanje bila sam jako pogođena težinom ispovjednih priča. Pomislila sam kako nema šanse da se upustim u prevođenje tog djela. Dok sam počela prevoditi, onda se događa to kako se više pozornosti usmjeri na jezik, a manje na sadržaj teksta. Ipak, sve skupa teško je raditi prijevod takvih teških ispovijedi žena. Mnogo je priča u kojima sam se i ja sama pronašla. Primjerice, mama mi je dok sam bila mlada djevojka govorila: ‘Nemoj se tuširati dok imaš menstruaciju.’ Nikada mi to nije bilo jasno, odakle to, pa čak ni mojoj majci, ali to se nekako prenosilo s koljena na koljeno, od majke na kćer. Došla sam na jedno poglavlje u knjizi gdje se govori o tome kako su ljudi strahovali i vjerovali da će se žena, djevojka, kronično prehladiti ako će se prati u vrijeme menstruacije ili da će ju čak izgubiti. Jer kupalo se najčešće vani, pralo s hladnom vodom i sl. S prijevodom knjige mnogo je posla jer ima puno izraza raznih slovenskih dijalekata. – ističe Tea Plaftak, ali vjeruje kako će biti objavljena sljedeću godinu.

Ostavi komentar