– Ovo je moj osobni pogled, prisno iskustvo ispričano nemuštim jezikom fotografije, kaže u predgovoru knjige Međimurje – Hortus Croatiae Nikola Žulj fotograf, publicist, izdavač i urednik iz Križevaca. Njegov fotografski doživljaj međimurske prirodne, kulturne, sakralne i povijesne baštine te aktualne zbilje prati tekst akademika Dragutina Feletara. Knjiga je svjetlo dana ugledala početkom studenoga i sadrži nekoliko tematskih cjelina: Sentimentalno putovanje Međimurjem, Međimurje – zemlja i ljudi, Mistično međimursko srednjovjekovlje, Insula Zeriniana , Doba Althana i Feštetića, vojna bana Jelačića 1848. i oslobođenje Međimurja 1918. godine, Ponositi meštri ceški i stara dravsko-murska zanimanja, sakralna i profana graditeljska baština, poticaji bogate nematerijalne baštine i Međimurje – privlačan kraj za turizam. Fotografija pritom ne ilustrira tekst, a tekst ne opisuje fotografiju. To su dvije zasebne priče.
O tome kako je došlo do realizacije projekta autor Žulj govori:
– Fotografijom se bavim od 1995. godine. Unatrag deset godina pokrenuli smo unutar izdavačke kuće Veda biblioteku Kulturni turizam. Izdvajam iz nje serijal Gradovi kontinentalne Hrvatske u kojoj su dosad objavljene knjige o Čakovcu, Prelogu i Murskom Središću. Objavili smo i knjigu autora Gorana Šafareka iz Koprivnice Ušće Mure: hrvatska Amazona. Niz godina dolazim u Međimurje i htio sam te svoje dolaske zaokružiti knjigom. Evo, najnovija je Međimurje – Hortus Croatiae.
* Kako i kada su nastale fotografije?
– Radio sam ih 15 godina. Kod koncipiranja knjige nastojao sam da budu zastupljene fotografije iz svih dijelova Međimurja. Prvi kriterij je bio da fotografije budu privlačne oku i da pokušavaju pokazati svu raznovrsnost i bogatstvo Međimurja. Fotografije su birane tako da knjiga bude dinamična. Ukupno je preko 120 fotografija. To je izbor iz tisuća fotografija. Knjiga je vesela, donosi moje viđenje Međimurja. Izdvajam primjer kišobrana na Porcijunkulovom. Umjesto da su u Čakovcu nebo prekrili oblaci, pokrili su ga kišobrani. Oni šire dobro raspoloženje. Čovjek ne bi rekao da kišobrani imaju takav učinak, ali očito imaju.
* Kakva je budućnost knjige?
– Pojam knjige se proširio. Knjiga se može nalaziti i na Internetu. Papirnata knjiga neće odumrijeti. Posebno tip knjiga koje mi radimo – one su suvenir jednog kraja. Vi tekstualno knjigu vrlo lako možete publicirati na Internetu. Međutim u smislu tiskanog izdanja, ona je poseban estetski predmet kad je riječ o knjizi poput ove s toliko fotografija i kolora. Takve knjige rado se uzimaju u ruke i pogledaju.
foto: Zlatko Vrzan