Krajem veljače u radnom posjetu Međimurskoj prirodi – Javnoj ustanovi za zaštitu prirode bili su Zlatko Krilić, predsjednik, i Marko Gregur, tajnik Društva hrvatskih književnika. Razgledali su Matulov grunt i Centar za posjetitelje Med dvemi vodami pri tome ne krijući oduševljenje viđenim. Interpretaciju međimurske prirodne baštine u Križovcu i edukacijsko-istraživačkom centru u Frkanovcu predstavio im je ravnatelj Međimurske prirode Siniša Golub sa suradnicima. Rezultat posjeta dogovor je oko dugoročne suradnje između Društva hrvatskih književnika i Međimurske prirode. Prva dodirna tema za „šalicu razgovora‟ s Gregurom je kajkavski dijalekt, koji povezuje Međimurje i Koprivnicu, njegov rodni grad.
– Neko dobro razdoblje je za kajkavski. Više autora piše na kajkavskom pa se čini da taj jezik živi kroz književnost. Dijalekti u književnost doprinose autentičnosti radnji i likova što vidimo u popularnim i nagrađenim djelima autora kao što su Kristian Novak ili Željka Horvat Čeč. Problem s kajkavskim je što imamo puno autora koji kajkavštinu koriste za poeziju, a ona za razliku od proze teže pronalazi put do čitatelja, ističe Marko Gregur, ekonomist i stručnjak za odnose s javnošću i sve popularniji književnik
Gregur je dobitnik nagrade Fric za roman o češkom doseljeniku Vošickom, bliskom suradniku Krleže. Više o romanu Vošicki pročitajte u tiskanom izdanju Međimurskih novina od petka 5. ožujka 2021. godine.
foto: rr
