Ove subote, 21. siječnja, u Čakovcu „Kod Beške na tapeti“ gostovao je mladi nagrađivani književnik, kroatist i germanist Kristian Novak. Pred domaćom publikom, svojim Međimurcima, pričao je o izdanim knjigama, njihovoj tematici, njegovom pogledu na tu temu i reakcije same publike.
Objasnio kako umjetnost ne treba objašnjavati, da je najvažnije zapisivati svoje misli, te sugerirao kako nema potrebe sramiti se našeg „kaj“.
Kristian Novak diplomirao je germanistiku i kroatistiku, te završio doktorski studij za lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi kao docent na Filozofskom Fakultetu u Rijeci i predaje morfologiju i tvorbu riječi na Odsjeku za kroatistiku. Još kao student napisao je svoj prvi roman „Obješeni“ (2005.), „Črna mati zemla“ (2003.) roman koji je osvojio publiku i pokupio nagradu romana godine. Istoimeno djelo adaptirano je i za kazalište, čija primjera je najavljena za travanj 2017. u Zagrebačkom kazalištu mladih. I treća knjiga, jedna od najiščekivanijih knjiga sezone, „Ciganin, ali najljepši“.
Uz toplu šalicu čaja i čašicu vina mlada Petra Balić, bivša studentica Filozofskog fakulteta u Rijeci, voditeljica ugodnog večernjeg razgovora sa Kristianom, pripremila je puno zanimljivih pitanja, te tako upoznala goste sa samim književnikom. Razgovarali su o njegovim romanima „Črna mati zemla“, koje ga je upravo, prema mišljenju mnogih, svrstala u krug najboljih suvremenih hrvatskih pripovjedača, te hita „Ciganin, ali najljepši“ sa svim elementima krimića, koji to nije, već knjiga o ljubavi iz koje se može upoznati stanje i odnos Hrvata i Roma u jednom međimurskom selu.
„Ciganin, ali najljepši“ djelo u kojoj se Novak dotaknuo vruće teme, odnos Roma i Međimuraca. Možda i ne toliko poznate ostatku Hrvatske, ali nama „domaćima“ itekako. Tako je ljubavnu priču o jednom mladiću iz romske obitelji i dvadeset godina starije Međimurke odlično uklopio u aktualnu temu, izbjegličku krizu. Priča o ljubavi zapravo ima pozadinu i ukazuje na stvarno stanje, sociološku stranu ne samo Roma, njihovih specifičnosti i karakteristika, nego se može priča prenijeti na sve ljude koje siromaštvo i rat tjera na bijeg tisućama kilometara u potrazi za boljim životom. Kako god je tema ispričana sa puno osjećaja, ne skriva surovost koju donosi život i koja se javlja svuda, pa tako i u našem lepom malom Međimurju med Dravom i Murom- koju smatra najvećom inspiracijom.
