Jučer smo pisali o skupu kojeg su organizirali Hrvatsko društvo skladatelja i Hrvatski sabor kulture.

>> Autori obrada traže od KUD-ova da se plaća naknada, Kočila bio pomirljiv

Predrag Kočila, kako predsjednik KUD-a Mihovljan, bio je prisutan te je poslao izvještaj sa skupa.

– S 01.01.2017. unijete su neke pozitivne promjene u ugovor između HDS i HSK, ali još uvijek nedovoljne, tako da ćemo pravnu bitku sa ciljem promjene Zakona o autorskim i ostalim pravima i dalje nastaviti u cilju potpunog oslobađanja plaćanja bilo kakvih naknada KUD-ovima – kaže Kočila.

Njegov izvještaj preštaj prenosimo u cijelosti:

Kao predsjednik KUD-a „Mihovljan“ koji je kao i svaki drugi KUD dobio poziv za sudjelovanjem na ovom skupu i za čije održavanje je obavijest bila istaknuta na web stranicama Hrvatskog sabora kulture, sudjelovao sam 21.veljače na gore imenovanom skupu. Skupu je prisustvovao i predsjednik Upravnog odbora gospodin Dejan Buvač, dok predstavnika drugih KUD-ova iz Međimurja na ovome skupu nije bilo.

Na početku samog skupa doc.dr.sc.Romana Matanovac Vučković sa Pravnog fakulteta u Zagrebu održala je veoma zanimljivo i važno predavanje pod nazivom „Glazbeni izražaj folklora i autorska prava“. Ona je istaknula  da su sukladno svjetskoj i europskoj pravnoj praksi obrade tradicijskih djela u izvornom obliku javno dobro dok su istovremeno autorske prerade i obrade tradicijskih djela zaštićene autorskim pravom kao samostalna autorska djela (Bernska konvencija).

Tako je zakonski regulirano i definirano  što je to AUTORSKO DJELO, pa je ono originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenoga i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu, ako Zakonom nije drukčije određeno.

Važno je napomenuti da su i PRERADE  (glazbene obrade-aranžmani, prijevodi, prilagodbe) zaštićena kao posebna vrsta autorskih djela i kao takva podliježu naplati jer je prerada zapravo NOVO AUTORSKO DJELO za čije korištenje korisnik prerade mora platiti naknadu u koju je uključena cijena korištenja prerađenog dijela i cijena korištenja prerade.
Prema tome, sve što neka osoba, napiše, sklada, koreografira, aranžira, izmisli, sve je to autorsko djelo, pa bilo da je ono originalno autorsko djelo ili je ono već prerađeno pa se naziva prerađeno djelo.

Potrebno je znati da mi ne tražimo da se KUD-ove oslobodi plaćanja naknada za izvođenja autorskih djela jer svaki autor zaslužuje naknadu za svoj rad i trud, već se borimo protiv naplata izvođenja izvornih tradicijskih pjesama čiji autor nikada nije ni bio poznat i smatramo da su takva djela isključivo vlasništvo naroda i da jedino narod polaže pravo na njih te da ih NITKO ne bi smio svojatati, a kamoli  naplaćivati.  Takva su djela zasigurno JAVNO DOBRO, a što po definiciji znači da su to djela na kojima NIKADA nije ni postojalo autorsko pravo ili pak je autorsko pravo nekada postojalo pa je prestalo (kada je prošlo više od 70 godina nakon smrti autora tada nitko od njegove obitelji nema pravo na naknadu za djela koje je on stvorio).

Stoga kada govorimo o GLAZBENOM IZRAŽAJU FOLKLORA potrebno je znati da postoje dvije jasne podjele, a to su: 1.U IZVORNOM OBLIKU (iako je u nastanku taj glazbeni izražaj folklora imao jednog ili više autora, toliko se uvriježio u narodu da mu se autor NE ZNA i ne može utvrditi) i 2. ARANŽMAN ili DRUGA PRERADA narodne umjetničke tvorevine koja je sada zapravo novo autorsko djelo čiji je autor aranžer/prerađivač i to novo djelo aranžman/druga prerada ulazi u autorsko pravni režim i podliježe naplati.
Prema tome  to JAVNO DOBRO (domaine public) u načelu je slobodno za korištenje bez odobrenja i bez plaćanja naknade i u tom smjeru idu naša nastojanja prema promjeni Zakona, kako se to javno dobro ne bi nikome i ni u kom slučaju naplaćivalo jer je ono vlasništvo isključivo naroda.

Međutim naš je zakonodavac, rekao bih, iskoristio ideju francuskog pisca Victora Hugoa koji se zalagao za to da se i za korištenje djela koja ulaze u javno dobro plaća naknada, a što se onda zove domaine public payant, odnosno JAVNO DOBRO ZA KOJE SE NAPLAĆUJE NAKNADA ZA KORIŠTENJE, te je time nanio financijsku i kulturološku  štetu svim KUD-ovima i svima onima koji izvode djela kojima se ne zna autor ili su djela starija od 70 godina. Tako se sve do 01.01.2017. godine plaćala naknada ZAMP-u i za ona djela koja se ubrajaju kao takva u javno dobro.

Stoga je važno napomenuti da su razgovori prof.Pranjića i mene sa direktorom ZAMP-a gospodinom Marčecom te održani prosvjedni skup u Čakovcu „urodili djelomično plodom“ pa ću pokušati što jednostavnije opisati pozitivne promjene koje je donio novi ugovor HSK sa ZAMP-om.
1. Sa početkom 2017. godine više se NE NAPLAĆUJE naknada za izvođenje isključivo tradicionalnih djela u izvornom obliku, ali isto tako se za priredbe na kojima se izvode isključivo tradicionalna djela u izvornom obliku više NE mora dostavljati prijava kao ni podaci o izvedenim djelima.
2. Kada se održavaju neke manifestacije kao što su likovne radionice, izložbe, susreti književnika, promocija knjiga i slično, a u prilikom kojih se priopćavaju glazbena djela bilo putem uređaja za mehaničko reproduciranje, bilo u živo, naknada se više NE plaća.
3. NE plaća se ni više ni naknada za onaj zabavni dio programa nakon održane priredbe (dakle, NE plaća se i NE mora se posebno prijaviti održavanje zabavnog dijela nakon priredbe pa tako muzičari mogu nesmetano svirati sve vrste pjesama, možete zaplesati ,a  jedini uvjet je da ti muzičari nisu primili honorar, odnosno da ih KUD kao organizator priredbe ne plaća).
4. Smanjene su naknade za priopćavanje djela koja podliježu autorskoj naknadi, pa se tako sada jedan nastup godišnje plaća 150,00 kuna+pdv po priredbi, ako sklopite ugovor do 3 nastupa godišnje tada se plaća 300,00 kuna+pdv i takve se priredbe odnosno nastupi moraju na propisanom obrascu prijaviti te kasnije poslati izvještaj o izvedenim djelima. Važno je znati da taj iznos naknada više NIJE vezan uz vrstu priredbe ni na postojanje prihoda koji se ostvaruju u vezi priredbe, već je on paušalan.
5. Kada KUD-ovi odlaze na priredbe kao što su nastupi na proslavi Dana Grada, Dana općine, Adventu i slično tada isto tako NE moraju plaćati naknadu.

Ako izvodite nečije autorsko djelo bilo kao folklorni bilo kao glazbeni izražaj, a koje podliježe naplati naknada za izvođenje istog, tada se taj autor (bio on prijavljen ili ne u HDS-u) pisanim putem može odreći svoje naknade i tada niste dužni platiti naknadu ZAMP-u. To je slučaj kada imate koreografe folklora  ili aranžere kojima nije cilj naknada već isključivo očuvanje tradicije i kulturne baštine.

Iz navedenog slijedi da su novim ugovorom sa ZAMP-om koji je stupio na snagu 01.01.2017.  unijete značajne, ali još uvijek nedovoljne promjene u korist ne samo KUD-ova već i drugih organizatora raznih manifestacija, te da je potrebno i dalje raditi na promjenama koje će omogućiti održavanje nastupa KUD-ova bez naplata bilo kakvih naknada.
Tragom toga, potrebno je ići ka promjeni Zakona o autorskim i srodnim pravima u kojem treba jasno i nedvosmisleno definirati da su KUD-ovi čuvari baštine i tradicije i da se na njih ne smiju odnositi odredbe kojima su oni dužni plaćati bilo kakvu vrstu naknade. Ako je nemoguće postići tu promjenu u Zakonu, tada ćemo se pokušati izboriti da tu naknadu ZAMP-u umjesto KUD-ova plati država ili jedinica lokalne uprave i samouprave kojima prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara treba biti u interesu poticati prenošenje i njegovanje u izvornim sredinama upravo  nematerijalnih kulturnih dobara koje nesebično prenose svi KUD-ovi diljem cijele Hrvatske.

Ostavi komentar