Ako gunđate na čekanje na hitnom bolničkom prijemu znajte da je spašavanje života bitnije od izdavanja nalaza ili gipsanja podlaktice

TTim zdravstvenih djelantika OHBP-: Petra Štrok Jasmina Makar, Mladen Vuljak, Ivan Bacinger, Merljinda Ljušaj, Iva Tilošanec

Objedinjeni hitni bolnički prijem Županijske bolnice Čakovec zamišljen je za hitna stanja, a ne kao najkraći put za rješavanje zdravstvenih tegoba koje mogu pričekati.

Pacijenti nepotrebno dolaze zbog povišene temperature koja im se pojavila unatrag jednog sata. To stanje ne zahtijeva hitan pregled. Dovoljno je sniziti temperaturu, pričekati razvoj simptoma pa se javiti liječniku opće medicine za savjet ili pregled.

Najprije se definira hitnost problema pacijenta

Svakom pacijentu se prilikom dolaska u OHBP prvotno provodi postupak trijaže. Trijažom se definira hitnost problema i procjenjuje dozvoljeno, sigurno i očekivano vrijeme čekanja na početak pregleda liječnika i liječenja pacijenta.  Trijažne kategorije određuju redoslijed zbrinjavanja pacijenata. Pacijenti se nakon upisa u bolnički informacijski sustav javljaju trijažnoj sestri koja određuje trijažnu kategoriju, odnosno stupanj hitnosti uvažavajući glavnu tegobu pacijenta, subjektivnu procjenu, mehanizam ozljede i objektivnu procjenu (vitalni znakovi – krvni tlak, puls, frekvencija disanja, tjelesna temperatura, šećer u krvi) uz niz popratnih informacija i napomena kao što su podaci o kroničnim bolestima pacijenta, lijekovi koje uzima, eventualne alergije na lijekove itd., a sve s ciljem dobivanja što više relevantnih informacija kako bi se trijaža provela kvalitetno i pacijent sigurno čekao na pregled uz dodijeljenu trijažnu kategoriju.

Čeka se zbog velikog broja “nehitnih” pacijenata bez uputnice

Razlozi duge obrade, a posljedično i čekanja u OHBP-u, upravo leže u činjenici da velik dio pacijenata dolazi u OHBP bez uputnice, dakle bez prethodnog pregleda liječnika. To uvelike produžuje tijek obrade. Posljedica preopterećenja pak se najčešće odražava produženim čekanjem u obradi.

Vrijeme čekanja na pregled liječnika ovisi o trijažnoj kategoriji pacijenta bez obzira na to kojim su se redoslijedom javili u hitnu službu. Australoazijska ljestvica trijaže ATS po kojoj rade na OHBP-u ima pet kategorija hitnosti:

Prva trijažna kategorija – životno ugrožen pacijent prethodno najavljen od strane nadležnog zavoda za hitnu medicinu. Tretman se započinje odmah (srčani arest, respiratorni arest, politrauma, kraniocerebralna ozljeda, ugrožen dišni put, prijeteći respiratorni arest, besvjesno stanje, plućni edem, arterijsko krvarenje, veliki gubitak krvi, amputacije i sl.).
Druga trijažna kategorija – vrlo vjerojatno ugrožavajuće po život – tretman se započinje unutar 10 minuta, ako je moguće i ranije (bol u prsima kardijalnog uzroka, strano tijelo u dišnom putu – djelomična opstrukcija, cirkulacijska nestabilnost, bradikardija, tahikardija, opeklina, vrlo jaka bol, poremećaji svijesti, teška lokalizirana trauma, otrovanje i sl.).
Treća trijažna kategorija – stanja koja predstavljaju potencijalnu vitalnu ugroženost – tretman započinje unutar 30 minuta (izražena hipertenzija, bol u prsima, bol u trbuhu bez rizičnih faktora, trauma glave, potres mozga, teška ozljeda ekstremiteta, trauma za koju postoji visok rizik s obzirom na poznati mehanizam nastanka ozljede, ali bez rizičnih znakova kod dolaska, srednje teški gubitak krvi bilo kojeg uzroka, stanje po epileptičkom napadu, neprekidno povraćanje, dehidracija, visoka temperatura, bol bilo kojeg uzroka koja zahtijeva analgeziju i sl.).
Četvrta trijažna kategorija – potencijalno ozbiljno stanje – tretman započinje unutar 60 minuta (blaže krvarenje, aspiracija stranog tijela, ozljeda prsnog koša, poremećaj gutanja, manja ozljeda glave bez gubitka svijesti, manja trauma ekstremiteta, uganuća zgloba, umjerena bol, nespecifična abdominalna bol, povraćanje, proljev i sl.).
Peta trijažna kategorija – stanja manje hitnosti, niska razina ugroženosti – tretman započinje unutar 120 minuta (minimalna bol bez faktora rizika, manji simptomi postojeće stabilne bolesti i nizak rizik pogoršanja općeg stanja, manja rana ili laceracija koja ne zahtijeva obradu, kronična stanja i sl.).

Od 2016. godine uočava se pojačani kontinuirani rast broja pregledanih pacijenata u OHBP-u. Godine 2008. u OHBP-u je obrađeno cca 16.000 pacijenata da bi 2020. godine bilo obrađeno 22.725 pacijenta.

Detaljnije na tu remu pročitajte u novom broju Međimurskih novina koje su u prodaji od petka, 22. listopada.

 

Ostavi komentar