U to napeto vrijeme prvi kontakti između Josipa Babića, zapovjednika vojarne JNA u Čakovcu, i pojedinih članova Kriznog štaba općine Čakovec, između ostalih Stjepana Hamonajca, zapovjednika Odreda narodne zaštite Međimurja, o mirnoj predaji oružja TO iz vojarne i predaji vojarne započinju još u ljeto 1991. na čakovečkom groblju i traju više mjeseci.
Susreti Babića i čelnih ljudi obrane Međimurja intenziviraju se posebno u kolovozu i rujnu. U pregovore s Babićem se povremeno uključuje i Anton Jurinec kao predsjednik Kriznog štaba općine Čakovec i drugi.
U petak, 13. rujna 1991. godine iz Zagreba je stigla zapovijed o blokadi vojarni JNA te su u općini Čakovec aktivirane mjere pripravnosti. Održana je proširena sjednica Izvršnog vijeća Skupštine općine Čakovec.
U noći s petka na subotu, 14. rujna po odluci Kriznog štaba općine Čakovec uspostavljeni su blokadni punktovi oko vojarne u Čakovcu. Prema planu obrane Međimurja, već prije donesenom u Štabu teritorijalne obrane općine Čakovec i odobrenom od strane Kriznog štaba općine Čakovec, blokadni punktovi uspostavljeni su i na mostovima preko Drave i drugdje te aktivirane prepreke (ježevi) prema planu protutenkovskog osiguranja.
Na blokadnim punktovima oko vojarne u Čakovcu kao najvažnijeg objekta JNA u Međimurju zajednički su se našle snage Policijske stanice Čakovec, Općinskog Štaba TO Čakovec, Odreda narodne zaštite i lovci iz Nedelišća i Čakovca. Naoružanim snagama zapovijedao je Zdravko Holcinger – Giga, osim policije. Njegova je zadaća uz ostalo bila da smiruje neočekivane zaplete oko vojarne i incidente kojih je bilo dosta narednih dana.
Cijeli članak Josipa Šimunka donosimo u TJEDNIKU MEĐIMURSKE NOVINE koje od petka, 17. rujna, možete kupiti na prodajnim mjestima diljem Međimurja.
