Objedinjeni hitni bolnički prijem: Spašavanje ljudskog života bitnije je od izdavanja nalaza ili gipsanja podlaktice

Tim na odjelu: Petra Štrok, Jasmina Makar, Mladen Valjak, Ivan Bacinger, Merljinda Ljušaj, Iva Tilošanec

Objedinjeni hitni bolnički prijem zamišljen je za hitna stanja, a ne kao najkraći put za rješavanje zdravstvenih tegoba koje mogu pričekati

Pacijenti nepotrebno dolaze zbog povišene temperature koja im se pojavila unatrag jednog sata. To stanje ne zahtijeva hitan pregled. Dovoljno je sniziti temperaturu, pričekati razvoj simptoma pa se javiti liječniku opće medicine za savjet ili pregled

Odjel objedinjenog hitnog bolničkog prijema (OHBP) ŽB Čakovec osnovan je u travnju 2007. godine i dio je sekundarne zdravstvene zaštite. Centralno je mjesto u bolnici za prijem, obradu i zbrinjavanje hitnih bolesnika bez obzira na uputnu dijagnozu, nastao integracijom hitnih bolničkih službi na jednom mjestu. U odjelu se provode razni diferencijalno-dijagnostički i terapijski postupci te pregled liječnika specijalista. Nakon obrade, postavljanja definitivne dijagnoze i eventualne opservacije, pacijent se otpušta na kućnu njegu ili se hospitalizira. U OHBP-u ŽB Čakovec obavlja se zdravstvena djelatnost hitne medicine, odnosno poslovi svih hitnih specijalističkih ordinacija (kirurška, internistička, neurološka, infektološka, ORL, urološka) izuzev pedijatrije, ginekologije, psihijatrije i oftalmologije koji se obavljaju dislocirano u sklopu matičnih odjela. Broj zaposlenih i način rada u OHBP-u definiran je zakonima, pravilnicima, unutarnjim ustrojstvom i aktima Bolnice. Trenutačno je stalno zaposlenih 18 med. sestara/tehničara, 1 liječnik specijalist hitne medicine, 2 liječnice specijalizantice hitne medicine, 5 liječnika na ugovor na određeno vrijeme od 6 mj. i 3 medicinske sestre kao ispomoć za vrijeme pandemije.

v.d. Voditelj odjela: mr.sc. Mladen Vuljak, dr. med. spec. hitne medicine, spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivne

Djelatnici OHBP-a uz velik pritisak na odjelu aktualno zbrinjavaju i pacijente na dodanim radilištima – izolacijama. Odjel OHBP-a je za vrijeme pandemije koncipiran po sustavu: non-Covid, gdje se zbrinjavaju pacijenti koji nemaju znakova bolesti i preboljeli/procijepljeni; suspektni-Covid izolacija – gdje se zbrinjavaju pacijenti koji uz osnovnu tegobu imaju i kliničke znakove bolesti Covid-19 (povišena temperatura, kašalj itd.); pozitivni-Covid izolacija – gdje se zbrinjavaju Covid-pozitivni pacijenti. Izbijanjem pandemije od djelatnika se neprekidno traži još veći angažman uz kontinuirane edukacije, mnoštva prekovremenih sati i sati provedenih u skafanderima.

Najprije se definira hitnost problema pacijenta

Svakom pacijentu se prilikom dolaska u OHBP prvotno provodi postupak trijaže. Trijaža je formalan proces kojim započinje početna procjena, odnosno zbrinjavanje pacijenata u hitnom prijemu. Trijažom se definira hitnost problema i procjenjuje dozvoljeno, sigurno i očekivano vrijeme čekanja na početak pregleda liječnika i liječenja pacijenta. Trijažnim procesom osiguravamo ispravnu i pravodobnu procjenu svih pacijenata koji dođu u hitnu službu i svodimo mogućnost razvoja incidenta na najmanju moguću mjeru. Hrvatska je preuzela model iz Australije – tzv. australoazijsku trijažnu ljestvicu kojom se medicinske sestre/tehničari koriste u svom radu. Pacijenti se nakon upisa u bolnički informacijski sustav javljaju trijažnoj sestri koja određuje trijažnu kategoriju, odnosno stupanj hitnosti uvažavajući glavnu tegobu pacijenta, subjektivnu procjenu, mehanizam ozljede i objektivnu procjenu (vitalni znakovi – krvni tlak, puls, frekvencija disanja, tjelesna temperatura, šećer u krvi) uz niz popratnih informacija i napomena kao što su podaci o kroničnim bolestima pacijenta, lijekovi koje uzima, eventualne alergije na lijekove itd., a sve s ciljem dobivanja što više relevantnih informacija kako bi se trijaža provela kvalitetno i pacijent sigurno čekao na pregled uz dodijeljenu trijažnu kategoriju. Trijažne kategorije određuju redoslijed zbrinjavanja pacijenata.

Ivan Bacinger, mag. med.techn.

Pacijenti i pratnja dobivaju informacije o tome što mogu očekivati dok su u odjelu

Medicinske sestre/tehničari obavještavaju pacijenta i pratnju o procesu trijaže jednostavnim objašnjenjem o procesu trijaže, trijažnim kategorijama, na temelju čega je pacijent trijažiran u određenu kategoriju i zašto mora sačekati određeno vrijeme. Razloge dužeg čekanja na pregled liječnika također se objašnjava pacijentu i pratnji, npr. dolazak pacijenata izvanbolničkom hitnom medicinskom službom koji su vitalno ugroženi. Pacijenti i pratnja također dobivaju informacije o tome što mogu očekivati dok su u odjelu, npr. sestrinske intervencije – mjerenje krvnog tlaka, snimanje EKG-zapisa, dodatna vađenja krvi i sl. te informacije o potencijalnom liječenju. Uz to, pacijenti i pratnja upoznati su s pravilima Odjela. Kod pregleda pacijenta može sudjelovati pratnja na njegov zahtjev, pratnja može boraviti uz pacijenta tijekom opservacije i biti u pratnji pacijenta prilikom transporta na odjel uvažavajući aktualne epidemiološke mjere, trenutno stanje na odjelu, privatnost drugih pacijenata i sl., što se provodi u dogovoru s pacijentom i pratnjom.

Raste trend broja pregledanih pacijenata na HBO-u

Parametri zbrinjavanja pacijenata (broj obrađenih pacijenata, vrijeme obrade u OHBP-u, broj hospitaliziranih pacijenata, broj otpuštenih pacijenata unutar 60 min, broj pacijenata dovezenih ZZHM itd.) prate se statistički. Od 2016. godine uočava se pojačani kontinuirani rast broja pregledanih pacijenata u OHBP-u. Godine 2008. u OHBP-u je obrađeno cca 16.000 pacijenata da bi 2020. godine bilo obrađeno 22.725 pacijenta. Trend povećanja broja pacijenata na Odjelu hitne medicine pripisujemo zdravstvenom sustavu i dostupnosti sekundarne zdravstvene zaštite, aktualnom zakonodavstvu i lokalnoj samoupravi. Konkretno, pacijenti se na OHBP upućuju od strane zavoda za hitnu medicinu s terena (vozilima hitne pomoći) ili proslijeđeni iz ambulante, zatim liječnika obiteljske medicine (LOM) putem uputnica B – za bolničko liječenje, C2 – uputnica za obradu u OHBP-u te dolaskom u OHBP bez uputnice, odnosno bez prethodnog pregleda liječnika – „samoupućeni“.

Iva Babić, dr.med.specijalizantica odjela

Čeka se zbog velikog broja “nehitnih” pacijenata bez uputnice

Razlozi duge obrade, a posljedično i čekanja u OHBP-u, upravo leže u činjenici da velik dio pacijenata dolazi u OHBP bez uputnice, dakle bez prethodnog pregleda liječnika. To uvelike produžuje tijek obrade dok pacijenti upućeni od LOM-a već budu primarno pregledani, sa sobom donose liječničko pismo, povijest bolesti, popratnu dokumentaciju, katkada i aktualne dijagnostičke nalaze – nalazi laboratorijskih i radioloških pretraga, što uvelike olakšava i ubrzava obradu u OHBP-u. Za „samoupućene“ pacijente i pacijente s C2 uputnicom proces hitne dijagnostike u većini slučajeva mora se napraviti u OHBP-u, što pak ovisi o dinamici rada odnosno broju pacijenata u OHBP-u, težini kliničkih slika pacijenata u trenutku obrade, dinamici rada ostalih službi usko vezanih za OHBP – laboratorija, rendgena i naposljetku liječnika specijalist koji pregledavaju pacijente. Bitno je spomenuti da najveći broj pregledanih pacijenata u OHBP-u spada u 4. i 5. trijažnu kategoriju – a to su dvije „najmanje hitne“ kategorije. Posljednjih nekoliko godina ukupno čine čak 65% – 72% ukupnog broja pregledanih pacijenata. Mogli bismo konstatirati da na godišnjoj razini od cca 22.000 pacijenata gotovo 15.000 bude „nehitno“. Ta činjenica vrlo je zabrinjavajuća, no nažalost i nije toliko neuobičajena u europskim i svjetskim okvirima. Svakako, mora se naglasiti jer predstavlja značajnu opasnost za sve dionike zdravstvenog sustava. Preopterećenjem OHBP-a dolazi u pitanje razina kvalitete pružanja zdravstvene skrbi i sigurnosti pacijenata. Posljedica preopterećenja pak se najčešće odražava produženim čekanjem u obradi. Isto tako, na djelatnike OHBP-a se u kontekstu čestih preopterećenja – gužvi – stavlja dodatan pritisak, a nažalost i česte verbalne, pa i fizičke agresije pacijenata i njihove pratnje. Svjedoci smo i čestih neugodnih komentara, pa čak i govora mržnje na društvenim mrežama spram djelatnika OHBP-a. Često budu očekivanja pacijenata i pratnje vrlo subjektivna i nerealna. Naša je dužnost da ih na to upozorimo, no nažalost, ta se objašnjenja i upozorenja rijetko uvažavaju. Često smo svjedoci manjka empatije i razumijevanja među samim pacijentima. Izdvojimo jedan primjer, u trenucima zbrinjavanja vitalno ugroženih pacijenata, uz sva objašnjenja, uvijek bude nezadovoljnika koji ne shvaćaju kako je neposredno spašavanje ljudskog života ipak bitnije od izdavanja nalaza u tom trenutku ili gipsanja podlaktice zbog ozljede koja se dogodila prije nekoliko dana.

Potencijalna rješenja preopterećenosti OHBP-a svakako jesu zdravstveno prosvjećivanje pučanstva, nezaobilaženje razina zdravstvene zaštite, nezloupotrebljavanje odjela hitne službe za nehitna stanja, reforma hitne medicine, reforma zdravstvenog sustava i sl. Liječnik obiteljske medicine (LOM) dostupan je pacijentu svaki dan u tjednu, u skladu s rasporedom rada i dežurstava. Često pacijenti dolaze u hitnu službu jer nisu provjerili radi li im liječnik u to vrijeme, što smatramo zloupotrebom hitne službe. Navedimo primjer – pacijenti dolaze zbog povišene temperature koja im se pojavila unatrag jednog sata. To stanje ne zahtijeva hitan pregled. Dovoljno je sniziti temperaturu, pričekati razvoj simptoma/stanja pa se javiti liječniku obiteljske medicine za savjet ili pregled po potrebi. Svaki potencijalni pacijent s takvim „nehitnim“ stanjem u OHBP-u generira nepotrebnu skrb u hitnoj službi, nepotreban trošak zdravstvenom sustavu i naposljetku produžuje vrijeme čekanja svim ostalim pacijentima. To se osobito odražava na one hitnije pacijente koji možda neće dobiti istu razinu skrbi koju bi mogli primiti u slučaju da nema preopterećenja u OHBP-u.

Petra Štrok s pacijenticom

Trijažne kategorije pacijenata određuju vrijeme čekanja

Vrijeme čekanja na pregled liječnika ovisi o trijažnoj kategoriji pacijenta, stoga pacijenti s objektivno težim stanjem imaju prioritet od ostalih pacijenata bez obzira na to kojim su se redoslijedom javili u hitnu službu. Australoazijska ljestvica trijaže ATS po kojoj rade na OHBP-u ima pet kategorija hitnosti:

Prva trijažna kategorija – životno ugrožen pacijent prethodno najavljen od strane nadležnog zavoda za hitnu medicinu. Tretman se započinje odmah (srčani arest, respiratorni arest, politrauma, kraniocerebralna ozljeda, ugrožen dišni put, prijeteći respiratorni arest, besvjesno stanje, plućni edem, arterijsko krvarenje, veliki gubitak krvi, amputacije i sl.).

Druga trijažna kategorija – vrlo vjerojatno ugrožavajuće po život – tretman se započinje unutar 10 minuta, ako je moguće i ranije (bol u prsima kardijalnog uzroka, strano tijelo u dišnom putu – djelomična opstrukcija, cirkulacijska nestabilnost, bradikardija, tahikardija, opeklina, vrlo jaka bol, poremećaji svijesti, teška lokalizirana trauma, otrovanje i sl.).

Treća trijažna kategorija – stanja koja predstavljaju potencijalnu vitalnu ugroženost – tretman započinje unutar 30 minuta (izražena hipertenzija, bol u prsima, bol u trbuhu bez rizičnih faktora, trauma glave, potres mozga, teška ozljeda ekstremiteta, trauma za koju postoji visok rizik s obzirom na poznati mehanizam nastanka ozljede, ali bez rizičnih znakova kod dolaska, srednje teški gubitak krvi bilo kojeg uzroka, stanje po epileptičkom napadu, neprekidno povraćanje, dehidracija, visoka temperatura, bol bilo kojeg uzroka koja zahtijeva analgeziju i sl.).

Četvrta trijažna kategorija – potencijalno ozbiljno stanje – tretman započinje unutar 60 minuta (blaže krvarenje, aspiracija stranog tijela, ozljeda prsnog koša, poremećaj gutanja, manja ozljeda glave bez gubitka svijesti, manja trauma ekstremiteta, uganuća zgloba, umjerena bol, nespecifična abdominalna bol, povraćanje, proljev i sl.).

Peta trijažna kategorija – stanja manje hitnosti, niska razina ugroženosti – tretman započinje unutar 120 minuta (minimalna bol bez faktora rizika, manji simptomi postojeće stabilne bolesti i nizak rizik pogoršanja općeg stanja, manja rana ili laceracija koja ne zahtijeva obradu, kronična stanja i sl.).

Ostavi komentar