Borovnice – jedenje ovog sitnog plavog voća je odličan način za unos dnevne doze ugljikohidrata, a osim toga redovita konzumacija borovnica i drugih bobica smanjuje osjetljivost na inzulin. Istraživači također priznaju protuupalni učinak fitokemikalija u bobicama što vjerojatno smanjuje neke od kardiovaskularnih rizika koji se javljaju kod dijabetesa tipa 2.
Naranče, grejp i mandarine – istraživanja pokazuju da konzumiranje agruma ima pozitivan, dugoročan učinak na šećer u krvi, kao i razine kolesterola, zahvaljujući protuupalnom spoju hesperidin i zdravoj dozi topljivih vlakana. Dodatna istraživanja s Harvardske škole javnog zdravlja sugeriraju da je konzumiranje cijelog voća, a ne soka, povezano s manjim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2.
Slanutak, grah i leća – dobro je poznata hrana s niskim glikemijskim indeksom, što ju čini dobrim izborom za dijabetes, a nova istraživanja sugeriraju da konzumiranje mahunarki može zapravo imati terapijski učinak. U studiji iz 2012. objavljenoj u Archives of Internal Medicine, osobe s dijabetesom tipa 2 konzumirale su jednu šalicu mahunarki dnevno kao dio unosa ugljikohidrata tijekom tri mjeseca. U usporedbi s drugim sudionicima u istraživanju, svakodnevni konzumenti mahunarki pokazali su veće smanjenje vrijednosti hemoglobina A1c i smanjenje krvnog tlaka.
Tamna čokolada – može li slatka poslastica doista poboljšati kontrolu glukoze? Neka istraživanja pokazala su da mala količina visokokvalitetne, tamne čokolade koja se konzumira svakodnevno smanjuje razinu inzulina i krvni tlak. Vidljivi učinci pripisuju se spojevima koji se nazivaju polifenoli. Osobe s dijagnosticiranim dijabetesom ipak se trebaju konzultirati s liječnikom ili neki drugi ugljikohidratni snack zamijeniti s visokokvalitetnom tamnom čokoladom.
Biljni obroci – vegetarijanci imaju značajno manji rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, ali mnogi su pretpostavili da je to zato što također imaju niži BMI. No, studija iz 2012. godine objavljena u časopisu Journal of Preventive Medicine otkrila je da prehrana bogata hranjivim tvarima i usmjerena na dnevni unos voća, povrća, orašastih plodova i mahunarki, a izostavljanje mesa ima veliki utjecaj na osobe s dijabetesom. Zapravo, nakon sedam mjeseci takve dijete, sudionici istraživanja imali su značajno smanjenje HgbA1c, krvnog tlaka i triglicerida, značajno povećanje razine HDL-a, a 62% je imalo razine glukoze u krvi u normalnim granicama.
Maslinovo ulje – zamjena zasićenih i trans masti zdravijim nezasićenim mastima ključna je preporuka za sve pojedince, ali vrsta konzumiranih masti može igrati još veću ulogu u zdravlju onih s dijabetesom tipa 2. To je zato što je dijabetes povezan s povećanim rizikom od srčanih bolesti i moždanog udara. Konzumiranje ekstra djevičanskog maslinovog ulja povezano je ne samo sa smanjenim rizikom od dijabetesa, nego i neka istraživanja pokazuju da također može poboljšati uporabu glukoze u stanicama zahvaljujući svojim protuupalnim učincima.
Probiotici – tijekom proteklih godina, nekoliko je studija ispitivalo učinke koje “dobre” bakterije mogu imati na regulaciju glukoze. Neke se studije usredotočuju na unos jogurta, a druge na unos probiotika. Početni nalazi na svim istraživanjima sugeriraju da konzumiranje hrane s visokim sadržajem probiotičkih bakterija, kao što je jogurt, značajno poboljšava razinu glukoze natašte i / ili HgbA1c kada se konzumira redovito i duže od osam tjedana.
Cimet – pomaže u smanjenju šećera u krvi. Točan mehanizam kako to cimet čini, kao i preporučeni unos, još se istražuje, ali većina istraživanja ukazuje na sposobnost cimeta da pomaže u kontroli glukoze u krvi na dnevnoj i dugoročnoj osnovi, a ne pojavljuju se bilo kakve potencijalne nuspojave, osim što hrana ima bolji okus. Stavi malo cimeta na zobene pahuljice, jogurt u smoothie.
PIŠE MISSZDRAVA