Bolesti srca i krvnih žila su vodeći uzrok smrtnosti i bolničkog liječenja u cijelom svijetu. Svaki drugi građanin RH umire zbog posljedica ovog velikog zdravstvenog problema.
Smrtnost od akutnog srčanog udara iznosi oko 30 %, a od toga polovina smrti nastupi tijekom prvog sata, prije dolaska u bolnicu. Uzrok ove iznenadne smrti su zloćudni poremećaji srčanog ritma. Češći su u muškaraca i često pogađaju radno sposobni dio stanovništva koji je izložen kroničnom stresu.
Srčani udar ili infarkt miokarda je oštećenje i odumiranje stanica srčanog mišića koja nastaje zbog smanjenja ili potpunog prekida dotoka krvi u srčani mišić. Nastaje kao posljedica začepljene jedne ili više krvnih žila (koronarne arterije) koje opskrbljuju srce kisikom.
Povišene vrijednosti masnoća u krvi mogu stvoriti nakupine na stijenkama krvnih žila koje zovemo aterosklerotski plak. Skok krvnog tlaka i/ili drugi uzroci mogu uzrokovati oštećenje plaka. Dolaskom u dodir s krvlju koja teče kroz tu krvnu žilu, na površini oštećenog plaka se stvara ugrušak (tromb). Tromb može dovesti do dodatnog suženja pa i potpunog začepljenja krvne žile. Ako to začepljenje traje predugo, dolazi do odumiranja dijela srčanog mišića.
Prema Svjetskoj kardiološkoj federaciji, najmanje 80 % prijevremenih bolesti srca i krvnih žila može se izbjeći ako odlučimo utjecati na najvažnije rizične čimbenike za razvoj bolesti srca. Budući da se promjene na krvnim žilama mogu pronaći već u drugom desetljeću života, jasno je da prevencija mora započeti puno ranije nego što se posumnja na koronarnu bolest ili doživi srčani udar.
Srčanom udaru podložniji su pretili ljudi zbog sklonosti prehrani koja sadrži masnu, slanu i slatku hranu. Za srce nije dobra ni hrana u kojoj prevladava crveno meso, previše ugljikohidrata baziranih na bijelom brašnu, bijelom šećeru te procesuirana hrana puna konzervansa i aditiva. Naglasak je na unošenju namirnica koje su izvor zdravih masti poput omega-3 masnih kiselina, maslinovog ulja, na tzv. mediteranskoj prehrani te unosu svježeg voća, povrća i orašastih plodova.
Nezdrave navike, pogotovo pušenje i pretjerana konzumacija alkohola, povećavaju rizik od srčanog udara. Redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik obolijevanja i smrti za 35 %. Tjelovježba, naročito kardio vježbe poput brzog hodanja ili trčanja na svježem zraku, pomoći će regulirati krvni tlak i kolesterol, ali i pomoći kod stresa, anksioznosti i depresije.
Kada posumnjati na srčani udar?
Prilikom srčanog udara javlja se žestoka i dugotrajna bol (dulja od 20 minuta) iza prsne kosti koja se može opisati kao stezanje i/ili pritisak; bolesnici ponekad opisuju tu bol “kao da im je slon sjeo na prsa”.
Bol se može širiti u ruke (osobito lijevu), vrat, donju vilicu ili zube donje vilice. Opće stanje bolesnika je jako loše: opća slabost, hladan znoj, zaduha, tjeskoba i strah od smrti.
Ponekad se uz navedene simptome mogu javiti i oni koji sliče na probavne smetnje (bol u gornjem dijelu trbuha, mučnina, povraćanje).
Prva pomoć kod srčanog udara
Ako se sumnja na srčani udar, vrlo je važno odmah pozvati liječnika kako se ne bi gubilo dragocjeno vrijeme do dolaska u bolnicu jer su ti prvi sati za bolesnika najrizičniji. Bolesnik treba mirovati, ležati u udobnom položaju (kod jačeg nedostatka zraka u polusjedećem položaju ili s uzdignutim uzglavljem).
Dobro bi bilo svući usku odjeću i ostati smiren, po potrebi uzeti sedativ.
Ako se izmjere povišene vrijednosti tlaka, uzeti propisanu terapiju za snižavanje i normalizaciju tlaka. Ako nemate alergije na aspirin/andol, po preporuci liječnika hitne službe možete uzeti navedeni lijek smrvljen ili ga prožvakati u dozi od 300 mg.
Nemojte voziti u bolnicu osim ako vam je to jedini izbor.
Pričekajte dolazak hitne pomoći uz osobu koja je doživjela srčani udar. Nemojte dopustiti osobi da poriče svoje simptome i odluči ne zvati HMP. Nemojte čekati da simptomi prođu sami od sebe. Nemojte osobi davati nikakav lijek osim onog koji je propisan za njegovo zdravstveno stanje. Slijedite upute dispečera HMP do dolaska tima na vašu adresu.
Vrijeme je miokard (srčane stanice)
Nakon što dispečer zaprimi poziv za pacijenta kod kojeg postoji sumnja o mogućem akutnom infarktu miokarda, pokreće operativni postupak koji je osmišljen s ciljem da se pacijentu spasi što je moguće više infarktom zahvaćenog tkiva srca jer o tome ovisi preživljenje, odnosno kasnija kvaliteta života pacijenta.
Na intervenciju izlazi najbliži slobodan tim HMP-a, svjestan da je zlatni sat počeo otkucavati u trenutku prvog zvona primljenog poziva. Po dolasku na mjesto intervencije, prvi zadatak tima je unutar deset minuta saznati relevantne anamnestičke podatke, napraviti osnovni pregled te snimiti i analizirati EKG (elektrokardiogram). Potvrda infarkta miokarda temelji se na promjenama u EKG-u te u porastu aktivnosti srčanih enzima u serumu, koja se utvrđuje višekratnim laboratorijskim analizama. U slučaju parametara na EKG-u koji ukazuju da je infarktom zahvaćena čitava debljina stijenke srca, vrijeme postaje još dragocjenije. EKG se smjesta šalje dežurnom kardiologu u ŽBČ te liječnik s terena telefonski dogovara s kardiologom okupljanje dežurnog kardiološkog tima koji provodi primarni (hitni) PCI (perkutanu koronarnu intervenciju), postupak kojim se rekanalizira okludirana krvna žila putem katetera koji se uvodi u tu krvnu žilu; kateter na vrhu ima balon koji se napuše na mjestu suženja, tako da se ateromatozni plak razbije, čime se proširi lumen arterije; također se postavlja stent, tj. metalna mrežica koja ostaje unutar krvne žile, te podupirući stijenku krvne žile sprečava njeno zatvaranje.
Stabilizacija i liječenje pacijenta započinje na terenu. Daju se antikoagulantni lijekovi koji sprečavaju stvaranje krvnog ugruška; lijekovi koji djeluju vazodilatacijski, šire krvne žile te smanjuju potrebu miokarda za energijom i kisikom; morfij u slučaju da bol u prsima nije popustila. Pacijent se monitorira da bi se u slučaju naglog pogoršanja pravovremeno reagiralo, primjerice, prilikom nastanka fatalnog ritma fibrilacije ventrikula (treperenja klijetki) odmah se reagira postupkom defibrilacije. Unutar zlatnog sata svaki pacijent se transportira u zdravstvenu ustanovu koja je centar za primarni PCI, odnosno unutar 90 minuta je pacijent na stolu, pripremljen za zahvat. Stanovnici Međimurske županije su privilegirani što je i ŽBČ takav centar za hitni PCI s 24-satnim dežurstvom jer su se pacijenti još nedavno transportirali u KBC Dubrava.
Važno je istaknuti koliko je za dobrobit pacijenata važna dobra suradnja između različitih medicinskih djelatnosti i različitih zdravstvenih ustanova. Pacijenti s akutnim koronarnim sindromom primjer su jedne takve dobre suradnje djelatnika Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije s djelatnicima Županijske bolnice Čakovec te s obiteljskim liječnicima.
Nikada nije naodmet napomenuti:
- Prilikom razgovora s dispečerom hitne pomoći razgovarajte mirno i razgovijetno, odgovarajte na postavljena pitanja, ne prekidajte razgovor, slušajte upute
- Pričekajte nas na mjestu intervencije, zatvorite kućne ljubimce i upalite svjetlo, pripremite medicinsku dokumentaciju
- Svaki nepotreban ili lažni poziv može ugroziti život osobi kojoj je u tom trenutku potrebna hitna medicinska služba.
