15 C
Čakovec
Četvrtak, 28 ožujka, 2024

“Doručak nije najvažniji obrok u danu”

Priča o važnosti doručka je kombinacija interesa određenih zdravstvenih udruga, korporacija (žitarica za doručak) te kvazi znanosti.

Pravi je to primjer i izreke: “Ako nešto ponoviš dovoljan broj puta, postat će istina!”

Isto tako, čini se da je većini ljudi poruka o važnosti doručka “urođena”, svi je nekako znamo te većina kada pomisli na pravilnu prehranu pomisli na važnost konzumacije doručka.

Slušali smo savjete: “Preskakanjem doručka kasnije ćete u danu imati više snackova i unijeti više kalorija”, kao i “dokazano je kako ako jedemo više manjih obroka kroz dan, trošit ćemo i više kalorija”.

Osim što je drugi “savjet” totalno pogrešan, može se primijetiti i nelogičnost i činjenica da su ova dva savjeta čak suprotna!?

ŠTO KAŽE LITERATURA?

Znamo da postoji korelacija između “nezdravih” ljudi i preskakanja doručka i također između preskakanja doručka i povećane gladi te smanjenog osjećaja sitosti kasnije u danu.

To je rekao bih logično i nije nam potrebno neko veliko istraživanje da to zaključimo.

Što kada ciljano testiramo unos kalorija?

Iznova se dolazi do zaključka kako preskakanje doručka dovodi do redukcije u unosu energije kroz nepotpunu kompenzaciju tijekom ostatka dana. Tako da skoro općenito vrijedi da njegovim preskakanjem unosimo manje energije i ugljikohidrata. Naravno da su oni kojima je u interesu da ljudi doručkuju izvukli podatke koji im idu u korist. Tako su kompanije koje proizvode žitarice za doručak koristile pametan trik pa su reklamirale: “Preskakanje doručka dovodi do prejedanja kasnije tijekom dana”, što, kako sam prije napomenuo, nije krivo, no naravno da nisu objasnili i drugi dio… to jest da je bez obzira na to ukupni unos energije na kraju dana manji!

ZAŠTO I DALJE MOŽEMO PRIMIJETITI OPSERVACIJU DA SU LJUDI KOJI DORUČKUJU GENERALNO ZDRAVIJI?

Problem je što velika većina studija nisu RCT (randomizirane kontrolirane studije), umjesto njih znanstvenici su podatke dobivali iz velikih nacionalnih anketa te tražili povezanost između doručka i pretilosti ili povišenog kolesterola i drugih rizičnih čimbenika.

Kod tako dobivenih podataka nije stvar u doručku ili njegovom preskakanju, stvar je u ljudima koji ne doručkuju. Oni generalno imaju puno lošiji stil života pa tako i prehrambene obrasce.

Češće puše, konzumiraju više alkohol, više rafiniranih žitarica, prerađenog mesa, manje voća i povrća itd.

Također je često vidljivo kako se uvođenjem doručka u njihovu životnu rutinu, s ciljem gubitka tjelesne mase, postižu odlični rezultati, vidljiva je korelacija između doručkovanja i mršavljenja. No i to se objašnjava kroz nešto sasvim drugo. Kod takvih ljudi ne dolazi samo do uključivanja doručka nego se uz to mijenjaju općenite prehrambene navike (doručkovanje je samo jedna u nizu pozitivnih akcija) koje posljedično dovode do pozitivnih utjecaja na tjelesnu masu.

ŠTO NA KRAJU ZAKLJUČITI?

Zaključno samo želim istaknuti kako doručak može biti zdrava navika i mnogim ljudima pomaže promociji i pridržavanju pravilne prehrane.

Pri tome treba paziti na namirnice koje ćete uključiti u doručak kako bi konzumirali jedan zdravi obrok, a ne bilo što, što se nađe pod rukom. Međutim, krivo je smatrati ga samim po sebi važnijim od nekog drugog obroka.

Čak je u zadnje vrijeme popularan tzv. “intermittent fasting” obrazac prehrane kod kojega se ne doručkuje, a kod kojeg, baš zbog preskakanja doručka, obećavaju razne koristi kao što su bolja osjetljivost na inzulin, bolja koncentracija, manji osjećaj gladi itd.

Naravno da ni jedna ni druga krajnost nisu najbolje, već je važno naći vlastitu ravnotežu i ono što vama odgovara. Ako ujutro osjećate glad i imate vremena pripremiti pravilan, nutritivno bogat obrok, nema potrebe izbaciti ga. No, ako tome nije tako, nema razloga pojesti bilo kakvu nutritivno nepoželjnu opciju čisto jer se doručkovati kao mora.

Autor: Nikola Talan/klikaj.hr

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

43,705FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE