Pametni telefoni, tableti, TV, računala i mnoštvo raznih aplikacija sastavni su dio suvremenog života u kojem većina ljudi ima barem jedan ili više uređaja koji nam omogućavaju komunikaciju i zabavu.
Korištenje ekrana i interneta postala je nužnost suvremenog doba te iz svakodnevnog funkcioniranja možemo zaključiti da je digitalizacija prisutna u svim aspektima naših života.
Djeca nam danas od najranijih dana rastu uz sveprisutnu digitalizaciju, a zadatak roditelja jest kako pomiriti život u digitalnom svijetu uz iskorištavanje njegovih prednosti, a istovremeno izbjegavajući zamke i rizike koje taj isti digitalni svijet nosi sa sobom s ciljem da djeca uče kako odgovorno koristiti modernu tehnologiju.
Zašto je važno graditi zdrave navike korištenja digitalnih uređaja?
Istraživanja pokazuju da djeca koja su prerano ili previše izložena digitalnim sadržajima sporije razvijaju jezično govorne vještine, manje su vješta u komunikaciji, teže kontroliraju emocije, teže usmjeravaju i održavaju pažnju ili razvijaju kritičko mišljenje.
Prekomjerna izloženost ekranima povezuje se s nemirnijim spavanjem, manjom tjelesnom aktivnošću tijekom dana i teškoćama fine motorike s obzirom na to da vrijeme pred ekranima zamjenjuje vrijeme provedeno u praktičnim vještinama.
Od rane dobi bebe reagiraju na podražaje s ekrana i budući da izgledaju zainteresirano roditelji to mogu doživjeti kao izvor zabave za svoje dijete, način da dijete ostane mirno i fokusirano no dječji mozak teško može složiti neki smisao u hrpi prezentiranih sadržaja.
Brza izmjena kadrova, jarkih boja i različitih zvukova koriste se kako bi gledatelji ostali pobuđeni i posredno tome usmjereni na sadržaj. Sadržaji kojima su djeca izložena pred ekranima (filmovi, crtići i igrice) konstantno pobuđuju mozak te mogu utjecati na teškoće vezane za pažnju. Ovaj problem može postati očit u školi kada dijete nije u mogućnosti održati pažnju te postaje nemirno, odnosno traga za onim što mu nedostaje – stalnim podražajima koji pobuđuju mozak.
Bebe su biološki predisponirane da uče kroz interakciju s drugim ljudima i upoznavanje svijeta oko sebe kroz senzomotoriku. Upravo kompleksnost kombinacija podražaja naših gesti, izraza lica, tonaliteta glasa, bogatstvo drugih informacija koje se dobivaju kroz interakciju te istraživanja svega što nas okružuje potiču pravilan i zdrav razvoj dječjeg mozga.
Količina vremena pred ekranima
Trenutno važeće preporuke Američke pedijatrijske akademije (AAP) bazirane na nizu studija sugeriraju nam da djeca do 18 mjeseci starosti ne bi uopće trebala provoditi vrijeme pred ekranima. Za roditelje djece od 18 do 24 mjeseca, koji žele dijete upoznati s digitalnim medijima, savjetuje se odabir visoko kvalitetnih programa i sadržaja uz aktivno prisustvo roditelja, jer djeca tako najbolje uče.
Iznimka od ovih pravila jesu video razgovori s obzirom na to da se radi o interakciji djeteta s drugom osobom iz koje djeca isto mogu učiti.
Za stariju djecu, školarce i adolescente, savjetuje se odmicanje od brojki vezano za vrijeme provedeno pred ekranima i uvođenje obiteljskih pravila i dogovora te vođenje računa da korištenje digitalnih medija ne „krade” djetetu vrijeme za san i bavljenje fizičkim aktivnostima, druženje i učenje.
Korištenje ekrana iz perspektive roditelja
Važno je da kao roditelji preispitamo svoje navike korištenja digitalne tehnologije, definiramo djeci razloge korištenja te da se odrede prioriteti i obiteljsko vrijeme bez ekrana.
To varira od obitelji do obitelji, no mnogi žele provoditi više zajedničkog obiteljskog vremena što donosi dobrobit za sve članove obitelji. Tako npr. vrijeme obroka možemo proglasiti „zonom bez ekrana” i to može biti zaista dobar način da se osigura prisutnost i zdrava interakcija između svih članova obitelji, a svaka obitelj treba pronaći svoj način i vrijeme kada mogu biti u prisutnoj interakciji.
Dodatne smjernice za korištenje ekrana
Kako biste izbjegli prekomjerno i nekontrolirano korištenje ekrana jedno od obiteljskih pravila može biti da se različiti ekrani drže u dnevnom boravku, a ne u dječjoj sobi.
Uključite djecu u male svakodnevne zadatke i dogovorite koje vrijeme je vrijeme bez ekrana.
Važno je da ekrani ne ometaju rutinu odlaska na spavanje, jednako kod djece i odraslih, a preporučuje se izbjegavanje ekrana barem sat vremena prije planiranog odlaska na spavanje jer čak i mali nedostatak sna može negativno utjecati na mentalno i fizičko zdravlje, obiteljske odnose i svakodnevno funkcioniranje.
Pokažite interes za sadržaje koje djeca gledaju/slušaju, razgovarajte s njima o tome, vodite računa da provedu dovoljno vremena u fizičkim aktivnostima, druženju sa svojim vršnjacima te da imaju druge aktivnosti i hobije u kojima također uživaju. I nešto što ne smijemo zaboraviti, najvažniji „posao” djetinjstva i aktivnost koja potiče razvoj, učenje i zabavu je slobodna dječja igra.
> Sindrom profesionalnog sagorijevanja (burnout) – drugi dio
