Smrdljivi martini kako ih mi “u narodu” zovemo u stvari su štitaste stjenice koje spadaju u brojnu porodicu stjenica i uglavnom se radi o biljnim stjenicama.
Ima ih na rajčicama, paprici, blitvi, brokuli, ali i na ružama, hibiskusima pa na stablima voća. Isto tako nalazimo ih i na zavjesama, radnom stolu, rublju koje se suši. Jednom riječju, nema tog mjesta na kom nisu prisutni. Riječ je, naravno, o smrdljivim martinima kako ih svi kolokvijalno zovemo. Nisu novina u našem kraju naročito u ovo vrijeme kada nam se počnu uvlačiti u kuće tražeći mjesto za prezimljavanje.
– Za povrtlare, voćare i vinogradare vrlo su važne stjenice iz porodice Pentatomidae, naročito tzv. zelene stjenice, objasnila nam je Silvija Kolar-Fodor, naša poznata biovrtlarka iz Novog Sela Rok. Njih je u posljednjih 5-6 godina sve više u našim krajevima. Porijeklom je iz Etiopije i ljudi su ih svojim aktivnostima raširili po cijelom svijetu i u mnogim je dijelovima značajan štetnik. U tropskim su krajevima aktivni cijele godine dok kod nas zimi hiberniraju. Stoga i s prvim jesenjim danima traže sklonište i ulaze u naše domove. Već dugotrajnija temperatura ispod 5 stupnjeva ih uništava. Blage zime jedan su od razloga što ih ima tako puno.
Čim se u vrtovima, voćnjacima i vinogradima stvore sočni plodovi dolaze martini i najčešće na naličje lišća polažu jaja u skupinama. Prava invazija kreće pojavom ličinki koje čine i najveće štete.
– Zabilježene su velike najezde po vrtovima iza kojih ostaju uništene mahune i potpuno ispijeni plodovi rajčica koji su gorki i nejestivi, ističe naša biovrtlarka. Glavni uzroci oštećenja plodova je slina koji sadrži toksične tvari i izravno uništavanje tkiva.
Kako ih suzbiti i spriječiti štete u vrtu
Kako se radi o kukcima, prvo što čovjeku padne na pamet je insekticid. Ali iskustvo naše sugovornice govori da on nije efikasan jer stjenice brzo postanu rezistentne, a i kemiju baš nitko ne voli u vlastitom vrtu. Stoga ako ih već ne želite hvatati rukama i nositi iz vrta, tu su brojni prirodni pripravci od čili papričice, češnjaka, gorušice i komorača. Doduše postoje razni omjeri miješanja i potapanja u vodi pa svatko može isprobati za sebe osobno.
– Smrdljivi martini ne podnose miris češnjaka i mente. Sadite ih što više u blizini povrća i koristite za pripremu pripravaka za tretiranje. Njihovi prirodni neprijatelji su gušteri, ose i ptice, dodaje kolumnistica naših novina .
Kako su smrdljivi martini biljne štetočine, ne napadaju ljude. Stambeni prostori im služe isključivo za prezimljavanje. Potrebno ih je jednostavno izbaciti van, ali ih ne treba ubijati jer uznemireni izlučuju svoj smrad. Najviše će zaudarati ako ih ubijete i zato ih je bolje žive izbaciti. Najbolja zaštita od njihova ulaska u kuću ili stan je mrežica na prozorima.
