S pročelnicom Katedre za infektologiju Medicinskog fakulteta, specijalisticom infektologije i voditeljicom Zavoda za probavne infekcije u sklopu kojega je jedinica za striktnu izolaciju Zarazne bolnice u Zagrebu Adrianom Vince popričali smo o novom koronavirusu, simptomima, samoizolaciji te o ozdravljenju.
Prenosimo: misszdrava
“Novi koronavirus SARS-CoV-2 pojavio se u prosincu 2019 u Kini, najvjerojatnije prešao na ljude s jedne vrste šišmiša preko neke još neidentificirane divlje životinje i od tada se širi nekontrolirano među ljudima u brojnim zemljama svijeta”, uvodno je rekla naša sugovornica. “Korona virusi poznati su u medicini od šezdesetih godina 20-og stoljeća. To je velika porodica virusa kojima bivaju zaraženi i ljudi i životinje, brojni sisavci i ptice.”
Vince navodi kako je kod ljudi poznato do sada nekoliko sojeva od kojih neki uzrokuju lagane bolesti poput prehlade, no već u dva navrata dogodila se pojava novih sojeva virusa koji su prešli sa životinja na ljude i uzrokovali teške respiratorne infekcije – SARS (Kina) i MERS (Saudijska Arabija). Oba su rezultirala velikim brojem smrtnih slučajeva (10% odnosno 30%), uglavnom među starijim i otprije bolesnim ljudima, a novi slučajevi SARS-a nisu zabilježeni od 2004. godine.
Napominje kako je novi koronavirus sličan virusu SARS-a, ali ima 10 puta veću sposobnost prihvaćanja na molekule na ljudskim stanicama nazvane ACE2 (angiotenzin-konvertaza enzim 2) koje se nalaze na stanicama dišnog i probavnog sustava. Glavno svojstvo novog koronavirusa je vrlo brzo širenje s čovjeka na čovjeka, relativno blaga klinička slika u većine oboljelih mlađih od 60 godina, ali i veća smrtnost u starijih od 70 godina. “Upravo je blaga klinička slika u većine oboljelih dodatno omogućuje brzo širenje virusa jer ljudi se ne osjećaju ‘jako bolesni’ i ne ostaju kod kuće pa prošire virus u prvim danima infekcije. Što više bliskih kontakata ostvari zaražena osoba u početnoj fazi bolesti zaraza će se brže širiti u populaciji”, zaključila je Vince.
Zna li se jesu li oni koji su ozdravili od koronavirusa postali otporni? Mogu li se ponovno zaraziti?
Imunološki odgovor na virus ostaje za sada nepoznanica. Znamo da je otpornost na viruse prehlade slaba i da možemo nekoliko puta godišnje imati prehladu. U svijetu se naravno ispituju serumi zaraženih osoba i onih koji su preboljeli infekciju, no nisu još razvijeni pouzdani serološki testovi koji sa sigurnosti dokazuju da je neka osoba bila zaražena SARS-CoV-2 virusom, niti još imamo dovoljni odmak vremena da bismo znali koliko dugo ta protutijela ostaju u nama i da li nas štite od nove infekcije. Iskustva sa MERS-om govore da ćemo najvjerojatnije biti zaštićeni u određenom periodu nakon infekcije. Studije pokazuju da protutijela iz krvi osoba koje su preboljela SARS sprječavaju da virus zarazi stanice u kulturi tkiva “in vitro”.
Kakva su iskustva s ljudima koji su ozdravili u Kini i inače s onima koji su oboljeli od virusnih bolesti?
Osemdeset i jedan posto oboljelih u Kini imalo je blage simptome i oporavili su se u potpunosti. Generalna smrtnost je iznosila 2.3 %. Kinezi se polako vraćaju svakodnevnim radnim i životnim aktivnostima, ali ne isključuju mogući povratak virusa u kinesku populaciju.
Kakvih se mjera, nakon što im test bude negativan, trebaju pridržavati ljudi?Tu idemo na široke granice sigurnosti, neke studije su pokazale da se virusni genom može dokazati na sluznicama i do dvadesetog dana od počeka simptoma, tako da za sada preporučujemo da ljudi ograniče sve kontakte do 25 dana od početka bolesti.
Kad se ljudi oboljeli od koronavirusa mogu vratiti u potpuno normalan život? Trebaju li bili u izolaciji nakon što ozdrave i koliko dugo? U kakvom stanju je njihov imunološki sustav sada, tj. koliko je potrebno imunološkom sustavu da se oporavi nakon korone?
Tu također još ne znamo točan odgovor, za sada se čini mudrim da se vraćaju u normalan život mjesec dana nakon početka bolesti. Vlastitih iskustava u Hrvatskoj još nemamo, obzirom da smo imale prve slučajeve zabilježene prije nepunih mjesec dana. Pogotovo je važno za zdravstvene radnike da budu 2 puta negativni na virus prije povratka na posao.
Postoje li neka medicinska stanja ili bolesti koje mogu (posebno) otežati borbu protiv korone?
Prema podacima kineskih i talijanskih kolega dob veća od 65 godina, kronične bolesti srca, pluća, hipertenzija, šećerna bolest i maligne bolesti stanja su koja ugrožavaju dodatno zaražene osobe.
Kolike su šanse da virus postane sezonski kao gripa? Što mislite koliko će trajati pandemija?
Slaba individualna i kolektivna imunost na virus, moguće mutacije virusa tijekom pandemije mogu dovesti do recirkulacije virusa u svjetskoj populaciji. No, sada nam je cilj prekinuti prijenos infekcije u ovom valu dok se svjetski znanstvenici i biotehnološke tvrtke intenzivno bave pronalaskom lijekova i cjepiva.
Teško je predvidjeti tijek pandemije jer različite zemlje od početka poduzimaju različite epidemiološke mjere, što je nažalost omogućilo da se virus brzo prenese na velik broj ljudi koji dalje šire infekciju. Radikalne mjere nisu popularne i ne čine se optimističnim za gospodarstvo, no na primjerima Kine s jedne strane i Italije s druge strane čini se da što prije i energičnije se prekinu putevi transmisije povoljan trend se može brže očekivati.
Možete li prokomentirati situaciju u Hrvatskoj naspram situacije koja je trenutno u Italiji.
U Italiji je velik broj zaraženih, epidemija je buknula nekontrolirano odjednom na više lokacija u općoj populaciji kao i u bolnicama, došlo je do intenzivnog prijenosa i među starijom i bolesnom populacijom, stoga i velik broj umrlih osoba. Ljudi se nisu pridržavali izolacije i došlo je do prijenosa virusa u širokoj populaciji. Situacija u Hrvatskoj je neusporedivo bolja od one u Italiji.
Dobrom suradnjom epidemiologa i infektologa detektirali smo i izolirali prve slučajeve i izolirali njihove kontakte. Brzo smo reagirali na mogući unos infekcije iz Italije, no uslijedilo je unošenje infekcije iz ostalih europskih zemalja poput Austrije i Njemačke. Striktno pridržavanje propisanih mjera jedini je način prekidanja lanca transmisije i doista je odgovornost na svakom od nas da ne širimo virus na druge ljude.
Što su točno i koja je razlika između karantene i samoizolacije
Obje riječi su epidemiološki pojmovi i podrazumijevaju odvajanje potencijalno zaraženih osoba od ostale populacije kako be se spriječilo zaražavanje zdravih osoba.
Karantena je stari medicinski pojam koji dolazi od francuske riječi (quarantine) što znači četrdesetak dana. To je protuzarazna mjera kojom se odvajaju i nadziru ljudi i roba i transportna sredstva (npr. brodovi) za koje se sumnja da dolaze iz zaraženih krajeva. U Dubrovniku je 1377. godine uvedena karantena za sve brodove kako bi se spriječio unos kuge koja je u to doba harala Europom. Nitko tko je dolazio iz zaraženih područja nije smio ući u Dubrovnik, a da ne provede 40 dana na otoku Mrkanu ili u Cavtatu.Samoizolacija se preporučuje za osobe koje su bile u potencijalnom (dolaze iz zemlje s većim brojem slučajeva bolesti) ili stvarnom kontaktu sa zaraženom osobom, ili su same lakše bolesne, pa ne zahtijevaju bolničko liječenje, a potrebno ih je odvojiti od zdravih osoba.
Samoizolacija podrazumijeva odvajanje jedne osobe od ostalih, tako da ta osoba ostane sama u stanu i ne ostvaruje kontakte s drugim osobama kroz period potencijalne najdulje inkubacije bolesti, ili ako je osoba bolesna dok ne prestane biti zarazna za druge osobe. Glede zaraze novim koronavirusom Hrvatski zavod za javno zdravstvo izradio je jasne pute što ona uključuje i čega se osoba tijekom samoizolacije treba pridržavati, zaključno je rekla Vince.
Vince je održala i predavanje na Sastanku dekanica i dekana sastavnica Sveučilišta u Zagrebu o postupanju u vezi s koronavirusom, a pogledati ga možeš ovdje.
Prenosimo: misszdrava
