Iako je sama bit Božića sasvim nešto drugo, mi ga ipak ne možemo ni zamisliti bez posebno ukrašenog božićnog drvca. A najmlađe opet najviše i veseli njegova kupnja te ukrašavanje kao i darovi koji ih očekuju ispod okićenog bora, donosi agroportal.hr
Ali, ta ista kupnja one nešto starije nerijetko zna dovesti do ruba živaca. Međutim, sukladno s blagdanskim ozračjem nužno je biti strpljiv jer je potrebno dosta vremena za odabir pravog drvca čiju veličinu trebamo prilagoditi ambijentu svoga doma.
Srećom, posljednjih godina na našem tržištu možemo nabaviti i Nordijske jele koje su se pokazale idealnim za ukrašavanje domova tijekom božićnih blagdana. Spomenute jele svojim pravilnim rasporedom grana s bogato popunjenim iglicama i najzagriženije protivnike ukrašavanja drvca ne ostavljaju ravnodušnim.
Osim toga, Nordijske jele možemo nabaviti u različitim veličinama od 1,5 do 5 metara što, osim ukrašavanja domova, ostavlja mogućnost i za uljepšavanje poslovnih prostora kao i vrtova.
Zanimljiv je i podatak kako se svake godine u svijetu posiječe na milijune božićnih drvaca koja, nakon što posluže svrsi, završavaju na odlagalištima otpada ili se, u najboljem slučaju pretvore u kompost. Istina, ta ista drvca se proizvode namjenski, odnosno, time se bitnije ne utječe na prirodne čimbenike, gledano s ekološke strane.
Ipak, ukoliko imamo vrt i mogućnost pravljenja komposta, osušeno drvce nakon Božića nipošto ne bacajte na smetlište. Dovoljno je odrezati grane i staviti ih na dno kompostirane hrpe.
Odrezanim graničicama također možemo prekriti zasađene maćuhice ili tratinčice a sljedeće sezone pak umetnite grančice oko posijanog graška. Viticama će se privezati uz njih čime će vam znatnije olakšati samu berbu. Do sljedećeg ljeta drvce možete ostaviti po strani nakon čega se može iskoristiti kao potporanj uz koji će se penjati krastavci.
Jer lijep i dekorativan detalj u svakom vrtu predstavlja osušeno božićno drvce (s blago skresanim granama i dakako bez otpalih iglica) koje služi kao izvrstan potporanj u povrtnjaku za sve vrste penjačica. U velikim pak europskim gradovima, osušenim drvcima se najviše raduju stanovnici ZOO-a, i to ponajviše slonovi, kojima su božićne jele i smreke prava poslastica.
Bilo kako bilo, drvce koje je uzgojeno u vrtnim centrima za božićne blagdane bolje je rješenje od kupnje umjetnog. Netko će reći da je šteta rezati biljku radi nekoliko blagdanskih dana.
I to je istina, ali rijetko tko će se zbog ekoloških razloga odreći običaja kićenja drvca. Osim toga, plastična drvca puno više zagađuju atmosferu jer se za njihovu proizvodnju troši energija utroškom koje se stvaraju iznimno štetne emisije plinova. A da bi se plastično drvce prirodnim putem razgradilo, potrebno je skoro tisućljeće.
Izbor je ipak na vama! Samo nemojte da trpe oni najmlađi koji s nestrpljenjem očekuju Badnjak, dan koji im trajno ostaje urezan u sjećanje i to prvenstveno zbog kićenja božićnog drvca.
