Toplinski udar kod životinja
Piše: Mihael Kacun
Meteorološki, nalazimo se na početku ljeta, u periodu u kojem se očekuje kako će temperature zraka dosezati vrijednosti iznad 30 ºC, što za svaku životinju predstavlja izuzetno velik stres koji će se očitovati kroz manju konzumaciju hrane, većim potrebama za svježom pitkom vodom te opadanjem proizvodnje mlijeka i slabijim prirastom kod životinja u tovu (perad, svinje, junad). Toplinski udar se javlja u trenutku kada organizam ne može odavati toplinu već je dodatno prima izvana (visoke vanjske temperature posebice uz visoki stupanj vlage). Ovom stanju još pridonosi naporan rad ili transport životinje pri visokim temperaturama. Vrlo često smo svjedoci kako se životinje drže u neadekvatnim objektima, čije manjkavosti upravo bivaju prepoznatljive najčešće u ljetnim mjesecima, kada su cjelodnevne temperature izuzetno visoke, koje uz visoku vlagu i nedovoljnu ventilaciju u objektu dovode do toplinskog udara kod životinja.
Do ovog stanja dolazi u uvjetima povišene vanjske temperature, visokog postotka relativne vlažnosti zraka i kod dugotrajnog mišićnog rada. Uslijed intenzivnog izlaganja organizma visokoj temperaturi dolazi do otkazivanja termo regulatornih mehanizama, i u takvim slučajevima tjelesna temperatura može naglo porasti. Razlika između normalne i smrtonosne tjelesne temperature je u rasponu od 15 do 25 °C na hladnoći, a samo 3 do 6 °C na vrućini. To pojašnjava zašto hladnoća nije toliki problem kao što je vrućina, te zašto produktivne životinje pokazuju visoku toleranciju na hladnoću, a malu na vrućinu.
Više je vrsta ekonomskih gubitaka u stočarstvu kao rezultat vrućinom uzrokovanog stresa. Gubici u proizvodnji mesa, mlijeka i jaja, povećanoj smrtnosti i smanjenoj stopi reprodukcije, samo su neki od gubitaka. Pokusima je dokazano da uslijed stresa od vrućine krave muzare jedu manje (od 16,5 do 20 kg/dan), piju više vode (od 82 do 86 l/dan) i proizvode manje mlijeka (od 16,5 do 20 l/dan) od krava koje se nalaze u termalno neutralnom prostoru.
Što se tiče kućnih ljubimaca, prije svega tu mislim na pse i mačke, psi češće dobivaju toplinski udar od mačaka, jako mlade i stare jedinke češće od jedinki u dobroj kondiciji. Psi se ne znoje i teško odaju višak topline. Jedini način na koji to mogu uraditi je dahtanjem i jednim dijelom preko jastučića šapa. Neki psi teško prihvaćaju činjenicu da se tijekom visokih vanjskih temperatura treba skloniti u hlad i izbjegavati fizičku aktivnost. Vlasnici su vrlo često direktni krivci za nastali problem (šetnja tijekom najtoplijeg dijela dana, boravak u neklimatiziranim prostorijama duže vremena, boravak u zatvorenom automobilu (“samo 5 minuta”) ili čak i u automobilu s otvorenim prozorima, boravak u dvorištu bez sjene). Vrijeme izlaganja visokoj temperaturi ne mora biti dugo, a simptomi toplinskog udara nastaju brzo i mogu završiti fatalno, u roku od dvadesetak minuta.
Toplinski udar se može pojaviti iznenada, bez prethodnih simptoma iscrpljenosti vrućinom. Simptomi toplinskog udara su: visoka tjelesna temperatura (iznad 40 C), suha i vruća koža, otežano i ubrzano disanje, tahikardija (160 – 180 otkucaja srca u minuti), umor, i povraćanje(pas, mačka), grčevi, nesiguran hod, gubitak svijesti. Liječenje se sastoji u što bržem snižavanju tjelesne temperature (dislociranje oboljele životinje u hlad ili rashlađivanje prostorije ventilatorom, vlaženje kože hladnim oblozima ili hladnom vodom, nikako ne ledom). Potrebno je i hitno kontaktirati veterinara jer ponovimo još jednom, ovo stanje može uzrokovati smrt.
