Na nedavni slučaj bijega kraljevskog pitona iz dvorišta obiteljske kuće reagirala je udruga Prijatelji životinja ukazujući da u Hrvatskoj nema jasne zakonske regulative uvjeta držanja zmija ili bilo kojih drugih egzotičnih životinja za kućne ljubimce, što je loše za životinje, ljude i okoliš.
– To znači da je u praksi sve to prepušteno osobi koja kupi tu životinju, a to je nedopustivo i rezultira upravo ovakvim situacijama gdje takve životinje, zbog neodgovornosti skrbnika, pobjegnu i, ako ih ne nađu, prepuštene su umiranju jer ne mogu preživjeti u prirodi, upozoravaju Prijatelji životinja.
Navode da Zakon o zaštiti životinja definira kućne ljubimce vrlo općenito, a u svojim odredbama prvenstveno govori o psima i mačkama.
– Zakon jedino određuje da uvjete i način držanja kućnih ljubimaca propisuju općim aktima predstavnička tijela gradova i općina koja bi trebala detaljno navesti uvjete držanja za svaku vrstu koja bi potencijalno mogla biti kućni ljubimac. Potpuno je jasno da općine i gradovi ne mogu tako nešto napraviti jer to bi zahtijevalo stručno poznavanje gmazova, riba, ptica i drugih vrsta, već bi to trebalo biti regulirano propisom na državnoj razini. Stoga su i takve gradske i općinske odluke vrlo općenite te se također odnose na pse i mačke kao kućne ljubimce, komentirali su navedeni zakon Prijatelji životinja.
Prijatelji životinja godinama ukazuju na taj problem.
Prilikom donošenja Zakona o zaštiti životinja 2017. godine prijedlog Udruge da se u Hrvatskoj uvede tzv. Pozitivna lista, odnosno popis vrsta koje bi se mogle držati kao kućni ljubimci, čak je uvršten u prijedlog Zakona, no na kraju je odbačen zbog pritiska lobija industrije kućnih ljubimaca.
Takva lista već je na snazi u Belgiji, Nizozemskoj i Luksemburgu, dok mnoge druge države EU-a razmatraju njezino uvođenje.
– Pozitivna lista, koja bi dopustila držanje samo nekih vrsta, poželjnija je u odnosu na negativnu zbog svoje jednostavnosti, a ujedno omogućava bolju kontrolu trgovine životinjama te veću zaštitu ljudi i okoliša, ističu iz Udruge.
Dodaju da, nažalost, već sada mnoge udruge koje zbrinjavaju pse i mačke zbrinjavaju i zmije, egzotične ptice, kornjače i sl. životinje koje ljudi napuste ili im pobjegnu.
To za njih predstavlja dodatno opterećenje jer Hrvatska nema specijalizirana utočišta za takve životinje, osobito ako se uzme u obzir da mnoge od njih žive dugo, npr. iguane 20, zmije 30, a kornjače i papige 50, pa i više godina.
– Malo tko razmišlja da svaka egzotična životinja koju skrbnik napusti ili mu pobjegne postane odgovornost drugih ljudi, a posljedice toga snose životinje i društvo. U vrijeme kada smo opterećeni pandemijom i potresima, otrovna ili opasna životinja koja pobjegne postaje problem za sve, naglašavaju iz Udruge.
Za mnoge vrste, naročito egzotične životinje, život u zatočeništvu može imati tragične posljedice jer je izrazito teško ili čak nemoguće osigurati njihovu dobrobit i osigurati im dugogodišnju specijaliziranu skrb, prehranu i smještaj.
To može dovesti do ozbiljnih problema u mogućnosti držanja tih životinja, a može biti štetno i za biološku raznolikost te zdravlje ljudi i životinja.
Uobičajeni su primjeri egzotičnih kućnih ljubimaca koji pate od neadekvatne prehrane, ozljeda od pogrešne upotrebe umjetnog grijanja/svjetla, problema s ponašanjem i neprimjerene medicinske skrbi.
Za mnoge vrste nedostaju kvalitetne informacije ili ih se ignorira.
Usto, divlje životinje prenose oko 72 % zoonoza, a određene vrste opasne su zbog svoje agresivne ili otrovne prirode. Stoga životinje pate i prerano umiru.
– Napuštanje egzotičnih životinja je i velik problem za okoliš. Dok neke puštene životinje ne mogu opstati u prirodi, neke vrste mogu preživjeti i postati invazivne, širiti bolesti, narušavati staništa i prijetiti drugim vrstama izumiranjem. Tako npr. puštene crvenouhe kornjače u jezerima zagrebačkog parka Maksimir praktički su istrijebile izvorno nastanjene barske kornjače. Invazivnih stranih vrsta u Europi ima više od 12 tisuća, a na njihovu kontrolu i saniranje štete koje su izazvale u EU-u godišnje se potroši više od 12 milijarda eura, kažu Prijatelji životinja, koji se protive uzgoju i prodaji životinja te usmjeravaju ljude na udomljavanje napuštenih pasa i mačaka.
Smatraju da je jedino istinsko rješenje porast svijesti o neprihvatljivosti kupnje i zatočenja živih bića.
Ipak, zakonodavac treba učiniti barem osnovne promjene kako bi situacija bila pod određenom kontrolom i kako ne bi eskalirala.
Više informacija nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr.
