Dunja je vitaminska bomba jeseni i od davnina je poznata u narodnoj medicini i koristi se prije svega kao sredstvo za ublažavanje kašlja i smirivanje želučanih tegoba.
Nekada se u svakom dvorištu moglo vidjeti stablo dunje. Žuti i mirisni plodovi u mnogim se kućama, od Međimurja, Hrvatskog zagorja i Slavonije do Dalmacije, stavljaju na ormare ili zidne police u dnevnom boravku ili spavaćoj sobi jer prostor ispunjavaju ugodnim mirisom. Dunja je svoje mjesto dobila i u brojnim pjesmama, naročito narodnim, piše zzjzpgz
Ova voćna vrsta bila je cijenjena od davnina zbog svojih plodova koji se mogu koristiti svježi ili prerađeni, a izuzetno su ljekoviti. Također je i medonosna.
Osim finih i mirisnih plodova, dunja ima i prelijepo stablo posebno u doba cvjetanja. Cvjetovi su joj veliki i bijeli a mogu imati ružičastu nijansu. A o mirisu da se i ne govori.
U stvari teško se odlučiti koji je miris bolji, cvijeta ili pak zrelih žutih plodova koji sada vise sa grana.
Drugim riječima, dunja dozrijeva i vrijeme je njene berbe i spremanja.
Uz čuvanje plodova radi mirisa, od nje se spremaju prefini kompoti, džemovi, pekmezi…
Dunja je ljekovita
Sok i sirup od dunje vrlo su ljekoviti. Zahvaljujući taninu i sluzi, povoljno djeluju na rad crijeva i pomažu kod suzbijanja infektivnih bolesti. Dunjin sok, ukuhan s istom količinom šećera, liječi kašalj i astmu te akutan proljev. Pečena ili kuhana dunja preporučuje se kod upale želučane i crijevne sluznice. Čaj od cvjetova dunje pomaže za smirenje kašlja.
Spremnik minerala i vitamina
U dunji ima kalija, kalcija, magnezija, natrija, željeza, sumpora, klora i bakra, a od vitamina: karotena (provitamina A), vitamina B1, B2, vitamina C i niacina. U dunjinim sjemenkama ima masti, tanina, pektina, šećera, jabučne kiseline, amigdalina, emulzina i protida.
Deset dekagrama svježe dunje ima energetsku vrijednost od 63 kalorije, a džem od dunja jači je više od četiri puta jer ista količina daje čak 258 kalorija.
