Silvija Kolar Fodor iz udruge Biovrt donosi šest odgovora na pitanja na koja bi svaki vrtlar trebao znati odgovore kako bi bolje upravljao svojim vrtom
Piše: Silvija Kolar
Ako mislite da vaš vrt treba umjetna gnojiva kako bi bujao – vrijeme je za malo „povrtlarske edukacije“! Zašto mineralna gnojiva nisu održivo rješenje i zašto u ekološkom vrtu jednostavno nemaju što tražiti? Umjesto njih, vrtlari koji žele zdravo i plodno tlo trebali bi se osloniti na prirodu – kompostiranje, malčiranje i korištenje zelenog gnojiva ključni su trikovi za bogat urod bez štetnih kemikalija. Priroda zna najbolje, a uz ove metode vaš vrt će vam biti zahvalan – i dugoročno plodan!
-
Koje vrste povrća mogu saditi u proljeće, a koje treba čekati do ljeta?
Počelo je proljeće i sve su nam češći lijepi proljetni dani, što je mnoge izmamilo na otvoreno i u vrtove. No, početak travnja još nije vrijeme za započinjanje sjetve mnogih povrtnih kultura u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Vrijeme je još varljivo, jutra su dosta hladna, javlja se i mraz i tlo je još relativno hladno. Osim toga, u ovo doba godine česte su proljetne kiše koje mogu dosta nabiti zemlju. Dakle nije bitno čekati samo da se tlo zagrije, nego i da prođu prve proljetne kiše.
Naime, ako sve prerano posijete i na to padnu hladne proljetne kiše, nabit će tlo, pa će kombinacija nabivanja i hladnoće umanjiti klijavost i napredak mladih biljčica. Pa čak i peršin kojemu ne smeta hladnoća za klijanje neće dobro niknuti ako će tlo biti nabito zbog kiše. Malč tu može smanjiti nabivanje tla, ali on na proljeće nije preporučljiv na gredicama jer usporava zagrijavanje gredica, pa ga ja stavljam samo u tanjem sloju na prve gredice koje sijem. Naravno, smeta i sitnom sjemenju za rast. Stoga za ozbiljnije radove na vrtu ipak pričekajte dok se tlo ne zagrije i dok u dugoročnim prognozama nema naznaka obilne kiše. Često tako biva da one biljke koje su kasnije posijane u toplo tlo bolje napreduju i bolje narastu od biljaka posijanih prerano, u hladno tlo.
Sjemenkama posijanima u hladno tlo treba puno duži period da prokliju, a vrlo često u prehladnom i premokrom tlu sjeme jednostavno istruli. Prvi radovi u vrtu ovise o vrsti tla, pa tako u pjeskovitim i šljunčanim tlima koja se prije zagriju počinjete prije, dok oni s glinastim i ilovastim tlima malo duže čekaju da započnu sjetvu. U zatvorenom tijekom veljače sijem paprike, patlidžane i chilije te celer i poriluk, a tijekom ožujka do početka travnja sijem rajčice. Sve to uzgajam kao presadnice koje onda kasnije sadim na otvoreno. U rano proljeće, tijekom veljače i ožujka jedino možete krenuti u sjetvu boba na otvorenom, ako nije previše blatno ili smrznuto.
Naime, bob je jedna od rijetkih kultura koja voli raniju sjetvu u hladnijim uvjetima i to ga kasnije čini otpornijim na crne lisne uši, koje su jako česti nametnik na bobu. Tijekom veljače/ožujka možete popikati proljetni češnjak, lučice luka i malo ranog graška. Ali za glavninu sjetve i graška, rotkvice, peršina, mrkve, salate, špinata, rukole – povrtnih kultura koje se mogu i malo prije posijati, ja radije uvijek čekam početak travnja, kad završi razdoblje obilnijih kiša i kad se tlo malo ugrije. One, iako su malo otpornije na hladnoću, bolje će rasti posijane malo kasnije. Krumpir sadimo od kraja ožujka nadalje, a i kukuruz se sije tek od polovice travnja.
Tada možete posijati i blitvu, ciklu te kupusnjače u redove za kasnije rasađivanje. Za ostale mahunarke (grah i mahune) te vrste iz obitelji tikvenjača (tikve, tikvice, krastavci…) bolje je pričekati do svibnja, jer su to vrste osjetljive na mraz, a u kontinentalnom dijelu Hrvatske moguć je mraz za razdoblje ledenih svetaca. Zadnji datum kad je zabilježen mraz u našim krajevima je 19. 5., a 2012. godine bio je mraz u Međimurju 18. 5. – tako da ovo nisu priče iz davnina, nego realna mogućnost za mraz. Jedino ako je toplije vrijeme krajem travnja, stavim na otvoreno tek poneku gredicu niskih mahuna i tikvica, to su mi „oportunističke gredice“ – ako neće zahladiti imat ću raniji rod, ako previše zahladi, ionako slijedi poslije glavnina sjetve. Sredinom svibnja, kad točno znam dugoročne prognoze, sadim i presadnice paprika, patlidžana i rajčica na otvoreno.
Stoga, umjesto sjetve, ovo doba godine radije iskoristite za razna presađivanja i rasađivanja trajnica koje su vam se razrasle ili rastu na krivom mjestu, jagode koje su se previše raširile, rasadite i obrežite kupine i maline… posadite voćku ili poneki bobičasti grm (pridružite se našoj akciji Povoćkajmo vrtove)… A prvu sjetvu predvidite kad će se zemlja ugrijati i u prognozi neće biti (puno) proljetnih kiša.
-
Koje su najbolje vrste gnojiva za moj vrt?
Mineralna gnojiva su, kao i pesticidi, nastala iz ratne industrije nakon Drugog svjetskog rata. Iz industrija koje su koristile nitrate za proizvodnju bombi započela je proizvodnja umjetnih gnojiva. Za razliku od prirodnih gnojiva, biljke ne mogu iskoristiti sve mineralno gnojivo pa veliki dio ostaje u biosustavu. Posljedica je zagađenje tla i podzemnih voda nitratima, manje količine hranjivih elemenata u biljkama i nakupljanje štetnih nitrata u biljkama.
S površina na kojima se sustavno koriste mineralna gnojiva povlače se kišne gliste, odumire život u tlu i mijenja se struktura tla – nestaje humus. Dugoročno, osiromašenje tla vodi za sobom još veću potrebu za dodavanjem umjetnih gnojiva i većim zagađenjem. Biljke izrasle u takvim uvjetima sadrže manje mikroelemenata i slabije su arome. Mineralna gnojiva bogata dušikom izazivaju bujni rast biljaka, a biljke su kod prejakog rasta nerijetko slabijeg imuniteta i time podložnije nametnicima i bolestima što opet zahtijeva dodatnu „zaštitu“.
Tlu treba vratiti ono što smo mu uzeli i omogućiti uvjete da biljke same mogu doći do određenih nutrijenata. Ne uzgajamo biljke, uzgajamo tlo, a onda zdravo tlo uzgaja biljke. Sadite obavezno mahunarke u plodoredu, koje su pluća tla i obogaćuju tlo dušikom. Biološkim metodama kao što su malčiranje i zelena gnojidba povećava se količina humusa u tlu, a samim time i hranjivih elemenata. Gnojidba životinjskim gnojivima nije toliko bitna koliko je bitna organska gnojidba kompostom. Općenito kod upotrebe životinjskih gnojiva morate jako paziti na porijeklo jer ne zaboravite da su danas životinje u velikoj mjeri tretirane lijekovima i antibioticima te hranjene hranom iz konvencionalnog uzgoja s ostatcima pesticida.
Sve to zajedno sa životinjskim gnojivom (ako nije dobro termički obrađeno) unosite u svoj vrt – to je onda daleko od uzgoja zdrave hrane. Izravno nanošenje svježeg životinjskog gnojiva ne smatra se učinkovitim jer se hranjiva iz njega ispiru kišom i navodnjavanjem te su u njemu često prisutni i patogeni. Puno učinkovitije bi bilo gnojivo kompostirati zajedno sa svim ostalim materijalima i onda koristiti kompost. Također, ostaci iz kuhinje (sirovi i biljnog porijekla) mogu se kompostirati i tako proizvoditi vlastiti humus koji se u proljeće stavlja i lagano ukopava u tlo. Još je učinkovitije kada kompost dodajemo ciljano biljkama koje imaju veće potrebe za hranjivima (rajčica, paprike, tikvenjače, kupusnjače) – i to dakle šaku ili dvije oko korijenja same biljke.
-
Kada je najbolje vrijeme za sadnju cvijeća koje cvate u ljeto?
Rano proljeće vrijeme je i za radove u cvjetnjaku. Sve osušene dijelove trajnica porežite da bi one mogle opet potjerati ovog proljeća. Cvjetne grmove poput ljetnog jorgovana možete u rano proljeće drastičnije orezati da bi ljepše cvao tijekom ljeta, no s grmovima koji cvatu na proljeće oprez – većinom se orezuju nakon proljetne cvatnje. Stoga dobro proučite preporuke za svaki cvjetni grm koji želite orezati – da ne bi na proljeće orezali cvjetne pupove i tako smanjili njegovu cvatnju.
U ovo doba godine presađujemo trajnice koje su se previše razrasle ili pak rastu na krivom mjestu, a na tržištu se mogu kupiti brojne kontejnirane trajnice i ljetnice koje sadimo na otvoreno ili pak u tegle, a cvast će nam tijekom ljetnih/jesenskih mjeseci. Kontejnirane sadnice grmlja također se sad mogu naći na tržištu i svakako preporučam sadnju istih. Cvatuće grmlje kao živica odlična je solucija i za zaštitu od pogleda, no i kao hrana brojnim oprašivačima u vrijeme cvatnje, a neko grmlje ima i bobice kojima pomažemo opstanku ptica (berberis, vatreni trn…). I za ove sadnje mudro iskoristite vremenske prognoze i napravite to pred kišu, kako biste si smanjili posao zalijevanja nakon sadnje.
-
Kako mogu spriječiti štetnike bez korištenja kemikalija?
U organskom vrtu bioraznolikost i mješovita sadnja povrtnih kultura u kombinaciji s cvijećem i začinskim i ljekovitim biljem nam je glavna metoda nošenja s bolestima i nametnicima na vrtu. Naime, monokulture na gredicama glavna su vam „pozivnica“ za bolesti i nametnike te kulture koju ste tako posadili – a kad se pojave na jednoj, nemaju prepreka za širenje po redu na ostale okolne biljke. No kad kulture po vrtu rasporedite na više gredica, na više pozicija, u raznim kombinacijama, niti bolesti i nametnici se neće toliko uspješno širiti po vrtu. Jednako tako, trebate znati da su bolesti i nametnici povezani s obiteljima biljaka i da u glavnini neće prelaziti na druge obitelji biljaka.
Tako npr. kupusna stjenica napada samo biljke iz obitelji kupusnjača (kupus, kelj, brokula, cvjetača, repa, rotkvica, rukola, hren…) i sigurno neće napasti biljke iz obitelji npr. štitarki (mrkva, peršin, celer…) ili pak pomoćnica (krumpir, rajčica, paprika, patlidžan…). Isto tako, krumpirova zlatica napada samo dio biljaka iz obitelji pomoćnica, ali ne i druge obitelji biljaka. Zato na svakoj gredici preporučujem kombinaciju barem dvije vrste povrća iz različitih obitelji biljaka koje se dobro slažu prema dobrosusjedskim odnosima i svakako isplanirajte cvijeće po cijelom vrtu.
Najosnovnije cvijeće za svaki vrt su neven i kadifice, koje svojim cvjetovima privlače oprašivače, a svojim mirisom i izlučevinama iz korijenja u tlu tjeraju štetne nematode. Dodajte svakako u vrt i barem cinije, ljetne zvjezdane, uresnice, a na rubne dijelove suncokrete.
-
Koje su prednosti i nedostaci sadnje povrća u stakleniku u odnosu na vanjski vrt?
Zatvoreni prostori poput staklenika i plastenika, u kojima je naravno na proljeće uvijek toplije i ugodnije, možemo ranije uzgojiti proljetne kulture, pogotovo salate, luk, rotkvice… Ljeti nam zatvoreni prostori odlično služe za uzgoj rajčica, pogotovo u kišnim godinama kad se na otvorenom radi previše vlage brzo šire gljivične bolesti rajčice poput plamenjače. Ako i nemate plastenik, u rano proljeće možete i s malim tunelima za brži uzgoj prije uzgojiti prve proljetne kulture.
-
Koji su dobri, a koji loši susjedi u vrtu?
Umjesto kompliciranih tabela, ja sam odlučila uzeti u obzir samo osnovne smjernice dobrosusjedskih odnosa na vrtu. Izvor te tabele je knjiga „Bio-vrt” Marie-Luise Kreuter.
Dobri susjedi na povrtnjaku:
rana mrkva – luk
kasna mrkva – poriluk
grah – cikla – čubar (kvelna)
celer – poriluk
mrkva – salata – vlasac
rajčica – peršin
rajčica – celer
salata – rotkvica – korabica
kupusnjače – grah
krastavac – kopar
Loši susjedi na povrtnjaku:
salata – peršin
komorač – rajčica
grah – luk
kupusnjače – luk
rajčica – grašak
grašak – grah
krumpir – suncokret
krumpir – rajčica
kupusnjače – gorušica
Postoji jedno pravilo vidljivo u tabeli loših susjeda, a to je da se uglavnom ne smiju kombinirati biljke iz iste porodice skupa. Ima više razloga za to: biljke iz iste porodice trebaju ista hranjiva (neke trebaju više dušika, neke kalija i sl.) i uglavnom ih napadaju isti nametnici i bolesti. Stoga su odlične kombinacije bilja na jednoj gredici one gdje biljke imaju različite potrebe za hranjivima pa najbolje mogu iskoristiti resurse iz tla bez potrebe za dodatnom gnojidbom, imaju različito duboko korijenje i vanjski rast pa svaka na drukčiji način rahli zemlju i zauzima prostor (npr. luk i salata), te jedna drugoj svojim mirisom tjeraju nametnike ili jedna drugu štite od bolesti.
Jedna od odličnih kombinacija su mrkva i luk. Ovo je kombinacija koju su sadile i naše bake. Razlog zašto ona funkcionira je što mrkva svojim mirisom tjera lukovu muhu, a luk svojim mirisom tjera mrkvinu muhu. Obje vrste vole dobro obrađenu zemlju puno humusa te imaju veće potrebe za kalijem, pa je poželjno tu gredicu prije pognojiti i drvenim pepelom i obje će odlično reagirati na to. Kao rubnu kulturu, da bi se maksimalno iskoristio prostor, možete posijati salatu ili rotkvice.
Više o prirodnim organskim metodama povećanja plodnosti tla, dobrim organskim tehnikama, obiteljima biljaka, korovima, bolestima, nametnicima i saveznicima u vrtu te na koji način kreirati vrt u suradnji s prirodom čitajte u mojoj knjizi „Vrtlarenje u skladu s prirodom“ koju možete naručiti na www.biovrt.com.
