Direktorica tvrtke RITEH Projekt d.o.o. iz Čakovca Monika Lesar, ovlaštena inženjerka građevine, ima iskustvo iz prve ruke što može potres učiniti zgradi jer je angažirana na pregledu zgrada na Banovini.
Koja su Vaša iskustva s nedavnim potresima?
Rođena sam u Sisku, gdje sam živjela sve do završetka gimnazije, kasnije sam studirala u Zagrebu i sad sam, evo, već skoro 15 godina međimurska sneha. Vlasnica i direktorica
sam tvrtke RITEH projekt d.o.o. za projektiranje i nadzor i jedne od najvećih tvrtki specijaliziranih za energetske obnove i energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Želeći pomoći svom kraju i ljudima tamo kao ovlaštena inženjerka građevine volonterski sam se angažirala u pregledima zgrada. To je iznimno naporan, odgovoran i iscrpljujući posao. Imala sam
priliku surađivati s brojnim kolegama inženjerima, profesorima i stručnjacima raznih profila. Svaku građevinu smo pregledavali u timu od najmanje dva statičara, tako da smo konačni zaključak donijeli suglasno.
Što je najvažnije za potresnu sigurnost zgrade?
Važno je da je zgrada projektirana i izgrađena u skladu s projektom i propisima, te da je redovito održavana. Pregledavajući zgrade u Sisku i Petrinji, vidjela sam dobro održavane i pravovremeno rekonstruirane zgrade stare i preko 60-70 godina koje su prošle puno bolje od zgrada starih oko 30-40 godina, koje vjerojatno nisu građene prema projektima, propisima ili nisu redovito održavane. Ljudi su skloni improvizacijama i uštedama. Već pri samom odabiru projektanta je bitno odabrati nekog tko je posvećen poslu. Isto je i s nadzorom koji je bitna karika da se ono što je projektirano doista i izgradi i da nadzor zastupa i brani isključivo struku i investitora. Takav angažman košta.
Koje su građevine najsigurnije od potresa?
Zgrade se grade prema projektima koji se rade prema propisima, a oni su se tijekom vremena mijenjali. Nakon potresa u Skoplju 1963. godine u Jugoslaviji su se uveli protupotresni propisi, tako da su zgrade nakon tog vremena građene prema strožim propisima. Nove zidane zgrade imaju visok stupanj otpornosti na potrese. Trend i tehnologija gradnje su armiranobetonske skeletne konstrukcije, gdje je ispuna glinena opeka. Bitan je i faktor debljine zida na otpornost konstrukcija prilikom potresa. Deblji zid ima veću nosivost na horizontalne sile potresa. Zgrade koje imaju armiranobetonske stropne konstrukcije te
horizontalne i vertikalne armiranobetonske serklaže koji pridonose nosivosti i uporabljivosti takvih zgrada su sigurne. Ispuna zida pridonosi nosivosti armiranobetonskih skeletnih konstrukcija. Prema propisima, sljubnice između dviju opeka, horizontalne i vertikalne, moraju biti ispunjene mortom, ali ako je ispitivanjima/atestima dokazano da se nosivost može postići i nekim novim načinima, primjerice, lijepljenjem, tada je i to dopušteno koristiti. Zgrade građene armiranim betonom imaju dobra svojstva jer se reagira duktilno, što znači da se prije sloma može znatno deformirati, dok je opeka krhkija. Armirani beton također ima veću nosivost od zidane konstrukcije. U kombinaciji zidovi od opeke, armiranobetonskih vertikalnih i horizontalnih serklaža te armiranobetonskih stropnih ploča, te ponašaju vrlo dobro prilikom potresa jer kod takvih zgrada znatno teže dolazi do gubitka stabilnosti i nosivosti. Opeka ima puno bolja toplinska svojstva od betona, i zato su zidovi od opeke povoljniji od armiranobetonskih, u pogledu energetske učinkovitosti.
Kako novu građevinu učiniti sigurnom od potresa?
Da malo plastično dočaram: odgovor na to pitanje je kao kad bi nazvali liječnika i upitali ga je li neka osoba xy od 25 godina zdrava. Statistički gledano velika je vjerojatnost da je zdrava, no bez da liječnik osobu detaljno ne pregleda i učini potrebne pretrage, to je nemoguće utvrditi. Novije građevine bi trebale biti sigurne od potresa koliko je to moguće pod uvjetom da su projektirane i građene u skladu s propisima. Nadzorni inženjer u svom završnom izvješću mora dati izvješće o mehaničkoj otpornosti i stabilnosti. Ljudi to često pogrešno shvaćaju kao „papir“. Nadzorni inženjer mora biti prisutan pri svim ključnim fazama gradnje i ne smije dozvoliti da se izvodi ništa što nije u skladu s projektom, propisima i građevinskim normama. Naravno da takav angažman onda i košta i nije samo papir. Također je vrlo bitno da ljudi ne vrše preinake u smislu rušenja zidova bez da se konzultiraju s projektantom ili ovlaštenim inženjerom.
Što je s legaliziranim objektima?
Tisuće građevina je legalizirano, to znači da su te zgrade građene bez projektne dokumentacije, tj. bez statičkih proračuna. Legalizacijom je ozakonjena postojanost neke zgrade, ali nikako nije potvrđena sukladnost s propisima i normama o mehaničkoj stabilnosti i otpornosti. Elaboratom ocjene postojećeg stanja konstrukcije se može utvrditi u kojoj mjeri takve građevine zadovoljavaju zahtjeve za mehaničku otpornost i stabilnost.
Što se može učiniti za sigurnost i otpornost nakon što je građevina već izgrađena?
Ukoliko se bilo koja građevina želi konstruktivno ojačati, danas je to moguće primjenom raznih metoda, tj. tehnika i tehnologija. Prethodno tome potrebno je izraditi Elaborat postojećeg stanja konstrukcije kojim se određuje postojeće stanje i predlažu eventualno potrebni postupci ojačanja. To mogu biti ojačanja temelja, ojačanja nosivih zidova, stupova, greda itd. Ono što je svakako bitno, pogotovo kod starijih zgrada, to su zidani zabatni zidovi bez armiranobetonske konstrukcije, dimnjaci, razni ukrasni elementi pročelja na starim zgradama koje su zaštićene kao kulturno dobro. Opadanje elemenata na staroj fasadi i dijelova fasade su oštećenja koja sam vidjela na gotovo svakoj zgradi na području pogođenim potresom, a ona su ujedno i najopasnija jer mogu pasti na ljude koji se nađu u blizini. Njihovo urušavanje mogu potaknuti i vrlo blaga podrhtavanja, ali i jači vjetrovi. Svakako ne bih savjetovala da bilo kakav zahvat na zgradi (ojačanja, uklanjanja, sanacije) građani čine bez prethodnih konzultacija s ovlaštenim inženjerom. Također savjetujem da za jednostavne zahvate ovlašteni inženjer izradi najmanje troškovnik, a za složenije zahvate i projekt obnove konstrukcije.
Koja vrsta krova je najotpornija?
Za kose krovove od drvene konstrukcije je bitno da su redovito održavani, što ponajprije podrazumijeva pravovremenu zamjenu trulih, deformiranih ili na bilo koji način oslabljenih elemenata. Krovni pokrov od limenih ploča se pokazao kao dobar jer je lagani, ne predstavlja dodatni pritisak na konstrukciju te je pričvršćen za drvenu konstrukciju pa je opasnost od pada manja. Treba znati da potres nije jedina sila koja može djelovati na neku zgradu, to može biti npr. snijeg i vjetar. Sreća da u ovom potresu na Banovini koji se desio u zimskom periodu nisu bile veće količine snijega na krovovima i jači vjetar jer bi na taj način sile koje djeluju na konstrukciju bile još veće, a samim time štete i posljedice još gore. A to su kritični momenti koji su mogući i zbog kojih ponekad izvođač i investitor propituju projektanta „čemu toliko železa v betonu?“
Što je sa zidovima obloženima knaufom i zidovima od knaufa?
Zidovi od gipskartonskih ploča ili kolokvijalno zvani „knauf“ zidovi su pregradni zidovi i oni nisu i ne smiju biti nosivi zidovi. Nosivi zidovi se osim žbukom mogu obložiti i gipskartonskim pločama, no to ne utječe na nosivost zidova. Ono što sam na terenu vidjela je da je uvijek došlo do pucanja spojeva ploča, a dodatni problem su nam predstavljali zidovi obloženi gipskartonskim pločama jer nismo mogli vidjeti stvarno stanje zida, tj. je li zid ispucao i ima li kakvih oštećenja jer je na taj način zid sakriven pločom.
Kolika je važnost temelja i tla u zaštiti od potresa?
Temelji su od iznimne važnosti. Svaka zgrada stoji na zemlji, a temelji povezuju zemlju, tj. tlo i tu zgradu. Potres dolazi iz dubine Zemlje i to po nekoliko kilometara duboko. Osim temelja bitno je i tlo. Ljudi su ponekad sretni što su kupili jeftino zemljište, ne mareći za to što je zemljište navoženo raznim materijalima, građevinskim otpadom i zemljom razne kategorije ili pak je zemljište na klizištu. Danas postoje razne suvremene metode praćenja, otkrivanja i prevencije takvih potencijalnih rizika čime se bave kolege geomehaničari, stoga je pri planiranju i projektiranju potrebna dobra suradnja.
Kako pojačati strukturu građevine?
Inženjerstvo temeljeno na egzaktnim modelima i proračunima danas nam omogućuje gradnju spektakularnih zgrada, mostova, tunela itd. Svaka se građevina može konstruktivno ojačati i na taj način povećati njezina mehanička otpornost i stabilnost. Najvažnije je da se to ne radi napamet, nego dimenzioniranjem i projektiranjem prema egzaktnim pokazateljima te pravilima i normama struke. To se može postići ojačavanjem temelja, novim ili ojačavanjem postojećih stupova, greda, nosivih zidova i ostalih nosivih elemenata.
