Grijanje na plin i dalje je najisplativije i tako će ostati još niz godina. Tehnološke promjene koje dolaze stižu polako, tranzicija na obnovljive izvore energije bit će postupna i trajat će desetljećima.
Posljednje vijesti iz energetskog sektora u Europi i svijetu govore o znatnim poskupljenjima plina na svjetskim burzama, kao i električne energije. U Hrvatskoj se budno prati što se događa u svijetu s cijenama energije, a cijena energije, odnosno grijanja, tiče se svake obitelji i svakog poslovnog subjekta. Prema izjavama koje dolaze iz Vlade i ministarstava, za sada u Hrvatskoj nema bojazni od poskupljenja plina za kućanstva.
Kako je u Međimurju plin kao energent na prvom mjestu, to znači da se buduća cijena plina tiče gotovo svakog građanina. Isto je tako jasno da će plin i u narednim godinama koje dolaze biti važan energent. Cijena energenta odnosno plina ne ovisi o distributeru, osim u vrlo maloj i gotovo zanemarivoj mjeri.
Ono što mogu učiniti građani je da štede energiju u svojim domovima pametnim postupanjem kad je riječ o grijanju plinom.
U Međimurje-plinu su pripremili savjete za građane kako bi za grijanje prostora trošili što manje energije odnosno plina i tako uštedjeli. Jedan od najvažnijih savjeta je da se temperatura u grijanom prostoru ne spušta ispod 15 stupnjeva jer se onda ohlade zidovi i treba mnogo više energije da se ponovno zagriju.
Šest korisnih savjeta za građane:
1. Ne spuštati temperaturu ispod 15 stupnjeva, a zimi provjetravati dva puta dnevno po tri minute.
Za optimalnu potrošnju plina moramo uzeti u obzir više elemenata koji presudno utječu na potrošnju plina, a to su: željena temperatura životnog prostora, duljina boravka u prostoru, vlažnost zraka i, prije svega, stanje
i vrsta građevinskog objekta.
Temperatura prostora uvelike utječe na potrošnju plina. Optimalna temperatura u prostoru u kojemu se duže boravi je 20 °C ( u rasponu od 18 do 22 °C). Za svaki stupanj povećanja prosječne temperature prostora u ovom rasponu povećava se potrošnja energenta za oko 5 %.
Jako je važno ne spuštati temperaturu ispod 15 °C jer se ispod te temperature značajno ohlade zidovi i pod pa se kod ponovnog dizanja temperature na optimalnih 20 °C troši značajno više energije nego kad se prostor samo dogrijava za od 2 do 3 °C.
Značajno se više energije troši za zagrijavanje prostora sa smanjenim udjelom kisika u zraku i povećanom vlagom pa je potrebno provjetravati prostor najmanje dva puta dnevno po tri minute. Toliko je potrebno da se zrak zamjeni svježim, a zidovi se ne ohlade. Za optimalnu potrošnju važno je plinska trošila održavati ispravnima i paziti da trošilo ima dovoljnu količinu zraka za izgaranje i ispravan odvod dimnih plinova kako bi iskoristivost energenta bila što je moguće viša. To se prije svega odnosi na starija trošila (ne na kondenzacijska), kojih je još uvijek većina. Dobra izolacija zidova, fasada i kvalitetni prozori mogu donijeti uštede i do 40 posto.
2. Akontacijski način plaćanja manje narušava kućni budžet
Akontacijski način plaćanja potrošnje plina ima prednost jer se plaćanje u takozvanom zimskom polugodištu obavlja u jednakim ratama pa se izbjegavaju veliki računi za mjesec ili dva s izrazito niskim temperaturama. Tako se ne narušava kućni budžet, ali se mogu pojaviti pozitivne ili negativne razlike na kraju obračunskog razdoblja, ovisno o tome je li zima značajno toplija ili hladnija od prethodne.
Plaćanje prema mjesečnoj potrošnji usluga je koju u Republici Hrvatskoj, od opskrbljivača plinom, pruža jedino Međimurje-plin, a time naši potrošači mogu intervenirati – kod velikih računa smanji se grijanje za koji stupanj (smanjenje prosječne temperature u stanu za 1 °C može donijeti i smanjenje potrošnje plina i do 6 % zimi). Hoće li plaćati akontacijski ili mjesečno, odlučuje svaki građanin.
3. Prirodni je plin najisplativiji za kućanstva
Sagledavajući sve prednosti i nedostatke pojedinih energenata kojima se koristimo za zagrijavanje prostora u kućanstvu, prirodni je plin najisplativiji energent i to zbog više razloga: konkurentan je cijenom svim drugim energentima, pogotovo ako uzmemo u obzir jednostavnost uporabe, dostupan je u svako doba te se njime koristimo samo kad ga trebamo, plaćamo ga nakon potrošnje i to točno onoliko koliko smo ga potrošili, dakle, ne moraju se stvarati zalihe koje se plaćaju unaprijed kao kod svih drugih energenata osim el. energije. Ne trebaju nam skladišta ni posude, planiranje potrošnje unaprijed, a ni osiguranje značajnih sredstava za kupnju energenta odjednom za ložnu sezonu. Uporaba prirodnog plina vrlo je jednostavna i započinje regulacijom termostata na željenu temperaturu ili čak daljinskom regulacijom (pametne kuće).
Prirodni plin je i ekološki najprihvatljiviji fosilni energent jer metan sagorijeva gotovo u potpunosti, a da pri tome na nastaje pepeo i ima manju emisiju CO2 od drugih energenata i gotovo stopostotnu iskoristivost kod novih kondenzacijskih uređaja.
4. Kondenzacijska trošila najbolja su opcija za budućnost
Europskim, pa tako i našim hrvatskim zakonima, regulirano je da se kod novih, kao i u rekonstruiranim građevinskim objektima, mogu ugrađivati samo kondenzacijska plinska trošila koja imaju i do 97 % iskoristivosti utrošenog plina i neusporedivo su sigurnija jer ne uzimaju potreban zrak za izgaranje iz prostora, već se isti zatvorenim sustavom dovodi izvana.
Uz značajnu povećanu efikasnost iskoristivosti prirodnog plina jednako je važna, pogotovo za budućnost, i ekološka komponenta uporabe takvih trošila koja su pogodna za sve načine grijanja: klasično radijatorsko, podno, kombinirano kao i u kombinaciji sa solarnom tehnologijom ili energetskim pumpama.
5. Optimalne temperature grijanja ovise o namjeni prostora. Ne treba grijati sve sobe jednako.
Optimalna temperatura u prostoru u kojem boravimo različita je, ovisi o namjeni prostora. Za dnevni boravak i dječje sobe optimalna je temperatura 20 – 23 °C, u kupaonici 23 °C, u kuhinji 18 – 20 °C, a u spavaćoj sobi 15 – 18 °C. Takozvana noćna temperatura ne bi se trebala spuštati ispod 18 °C, osim u spavaćoj sobi.
Prostori se moraju provjetravati jer se u prostorijama u kojima boravimo smanjuje koncentracija kisika i povećava vlažnost zraka, a takav se zrak puno teže zagrijava, a i zbog osjećaja ugode i zdravlja.
Uobičajeno je dovoljno provjetravati prostore od tri do četiri puta dnevno, zimi do 5 ili 10 minuta, ovisi o potrebi, a u prijelaznom ili proljetno-jesenskom vremenu 10 – 15 minuta.
Važno je naglasiti da se prostor mora provjetriti kratko i intenzivno kako se zidovi i podovi ne bi ohladili, a za njihovo ponovno zagrijavanje potrebno je više energije nego za samo održavanje dostignute temperature.
6. Dugotrajno provjetravanje „na kip“ zimi se ne preporučuje
Dugotrajno provjetravanje ‘na kip’ zimi nije efikasno, odnosno postiže se suprotan učinak jer se zrak u prostoru mijenja sporo, a hlade se stakla i okolni dijelovi zida pa ga treba ponovno grijati.
Kad se sve sagleda, grijanje na plin je i ekološki prihvatljivo zbog vrlo čistog izgaranja. Prirodni je plin najčišće fosilno gorivo s malom emisijom stakleničkih plinova.
MEĐIMURJE- PLIN, Nenad Hranilović: Trebali bismo biti više nego zadovoljni poslovnim rezultatima
Danas je Međimurje-plin jedna od vodećih tvrtki specijalizirana za opskrbu prirodnim plinom u Republici Hrvatskoj kao i na području Međimurske županije. Za tri godine Međimurje-plin će proslaviti pola stoljeća poslovanja, prvi radovi na plinskoj mreži u Međimurju započeli su 1974. godine.
O aktualnoj situaciji s opskrbom plinom razgovarali smo s direktorom Međimurje-plina Nenadom Hranovićem, koji se osvrnuo na prošlu poslovnu godinu i rezultate. Cilj tvrtke je da se još više učvrsti na plinskom tržištu u narednom vremenu jer će na taj način moći ostvariti određene benefite za građane.
– Kakva je bila prošla poslovna godina i gdje Međimurje-plin vidi svoju poziciju u branši među ostalim tvrtkama na domaćem tržištu?
Možemo biti zadovoljni postignutim poslovnim rezultatima za prošlu godinu jer ona je jedno od niza uspješnih godina u poslovanju Međimurje-plina. Prošle godine ukupno je isporučena količina plina od 709.752.471 kWh na području cijele Republike Hrvatske, od toga se na opskrbu poduzetništva odnosi 61,1 %, odnosno 433.860.456, dok na kućanstvo 38,9 %, tj. 275.892.015 kWh. Od ukupnih količina van Međimurske županije na ostalim dijelovima tržišta u Republici Hrvatskoj ostvareno je 274.091.626, što je gotovo 40 %. Zaključno, s obzirom na covid-situaciju u prethodnoj godini, volatilnosti cijena na burzama, zahtjevnom plinskom biznisu i konkurenciji, trebali bismo biti više nego zadovoljni, pogotovo ako uzmemo u obzir i obveze iz Zakona o energetskoj učinkovitosti i ostvarivanju ušteda. Zadovoljni bi trebali biti i naši vlasnici, gradovi i općine u čiju korist je u cijelosti isplaćena dobit za prethodnu godinu. Značaj postignutih rezultata poslovanja treba sagledati i da je Međimurje-plin jedan od malobrojnih energetskih subjekata, opskrbljivača plinom čiji retail gotovo u cijelosti čini tržišna opskrba kućanstva i poduzetništva na području cijele Republike Hrvatske, a sve količine nabavljamo isključivo samostalno u okviru vlastite bilančne skupine što nam daje prednost u konkurentnosti. Do sada smo se uspjeli održati uspješnim poslovanjem, usprkos snažnoj konkurenciji renomiranih tvrtki u našoj djelatnosti i trenutno zauzimamo 4. ili 5. mjesto u Republici Hrvatskoj, što se nadamo da ćemo i u budućnosti zadržati. Cilj poslovanja je da još više učvrstimo svoj položaj na tržištu i da naši kupci budu zadovoljni.
– Lokalno ste vrlo popularni distributer plina, zbog čega bi se naši sugrađani trebali odlučiti upravo za Međimurje-plin, osim naravno zbog naziva?
– Međimurje-plin trgovačko je društvo s dugogodišnjom tradicijom poslovanja u plinskom sektoru. Vjerujemo da ćemo i dalje uspješno poslovati u Republici Hrvatskoj, posebno što se tiče same opskrbe plinom, kao i u distribuciji na području Međimurja. Uvijek smo nastojali za naše kupce osigurati najpovoljnije uvjete i cijenu i sigurno je to jedan od razloga njihove privrženosti. To je naša obveza za budućnost, kao i da stečenu poziciju na tržištu opravdamo kroz buduće poslovanje i posvećenost kupcu i tržištu.
– Kako se po isplativosti plin pozicionira za grijanje kućanstva u odnosu na ostale energente?
Dosad je cijena prirodnog plina i njezin odnos prema cijeni drva određivao kod svakog potrošača odluku kojim će se energentom koristiti za grijanje, na što nismo imali utjecaja. No, mogli bi reći da je trenutno cijena plina povoljnija od cijene drva, uz što svakako moramo naglasiti da je plin, iako fosilno gorivo, najmanje štetan za okoliš.
– Kakvi su Međimurci potrošači? Jeste li kod svojih korisnika primijetili pad platne sposobnosti, nakupljanje dugova ili možda štednju na potrošnji energenata?
Međimurci su zahvalni potrošači. Podmirenje režijskih troškova, uključujući i potrošnju plina uzimaju kao prioritet, a posebno se to odnosi na naše najstarije članove. Ako zbog nekog razloga i dođe do problema u plaćanjima, uvijek pokušavamo naći zajedničko rješenje u načinu podmirenja dugovanja dok se isključenju pristupa samo kao krajnja mjera.
