Danas se obilježava spomen na svetu Ceciliju

Foto: Laudato

Prema katoličkom kalendaru danas, 22.11. obilježava se spomen na svetu Ceciliju.

Sveta Cecilija je jedna od najznačajnijih figura ranog kršćanstva.

Spomen na svetu Ceciliju, koju glazbenici časte kao zaštitnicu, vezana je uz Passio, koji je samo djelomice vjerodostojan, jer sadrži nebrojene elemente legende.

Cecilija je bila Rimljanka plemenita roda, vrlo naklonjena siromasima i velikodušna prema njima, koji bi je svakog jutra čekali nakon Mise koju je papa Urban slavio u katakombama duž Via Appie. Svetica je odgojena kao kršćanka.

Svoje djevičanstvo je zavjetovala Bogu. Međutim, roditelji su je dali u brak s mladim plemićem Valerijanom, poganinom, kojemu je otvoreno , na sam dan vjenčanja priznala da je kršćanka, te da se na poseban način zavjetovala Bogu. Kad su je dali za zaručnicu Valerijanu, na dan zaruka, “dok su odzvanjali glazbeni instrumenti, ona je u srcu pjevala samo za Gospodina”.

Odatle je došlo i do toga da su je kasnije glazbenici izabrali za zaštitnicu. Prije nje se slavio zaštitnik glazbe Sv. Ivan Krstitelj, kad je njegov otac Zaharija kod njegova rođenja izgovorio himan zahvale “Benedictus”.

Na dan vjenčanja Cecilija je od Valerijana zatražila obećanje kako će zajedno živjeti u čistoci, rekla mu je: “Neka me ne dotakne nijedna profana ruka, jer mene štiti anđeo. Ako me budeš poštivao, on će te ljubiti, kao sto ljubi i mene.”

Valerijana su, toliko privukle kreposti njegove mlade supruge, ne samo da je pristao na održanje zavjeta, nego se poželio krstiti. Krstio ga je i poučio papa Urban (222.-230.), skriven u katakombama zbog progona kršćana. Na povratku s krštenja oboje su vidjeli Anđela koji ih je okrunio krunom od ruža i ljiljana.

Nedugo poslije i Valerijev brat Tiburcije dao se krstiti, te su obojica nakon sto su odbila žrtvovati rimskim bogovima, osuđeni na smrt kao kršćani, zajedno s obraćenim rimskim časnikom Maximusom. Iako bas u takvom obliku, izvještaj je samo pobožne legende Passio, to ipak postoje povijesne osobe i to mučenici Valerijan i Tiburcije, koji su pokopani u Pretestatovim katakombama.

Cecilija ih je pokopala, nakon čega je i sama uhvaćena i dovedena pred sud. Zatvorili su je u kupaonicu u njezinoj vlastitoj kući s namjerom da se tamo uguši, no ona je ostala neozlijeđena.Ponovno je osuđena na odrubljivanje glave. Krvnik joj nije uspio oduzeti život niti nakon trećeg zamaha.

Četvrti put vise nije smio zamahnuti zbog zakona. Cecilija je ostala živa tri dana, za to je vrijeme uspjela svoju kuću i sva dobra ostaviti Crkvi i siromasima.

Cecilija je zatražila da prije smrti smije vidjeti papu Urbana. U očekivanju tog posjeta kroz tri dana je nastavila ispovijedanjem kršćanske vjere. Ne mogavši je vise ispovijedati riječima, izrazila je prstima svoju načinivši prstima znak Presvetoga Trojstva. 

Stoga onakraj svake legende stoji svjedočanstvo pobožnosti koja ima drevne korijene te se povijesno veze uz mladu mučenicu. Cecilija je podnijela mučenistvo oko 230.g., za vrijeme vladavine Aleksandra Strogog.

Početkom 16.st. otvoren je sarkofag s njenim ostacima pa je u njemu pronađeno odlično očuvano tijelo, odjeveno u svilu i zlato.

Cecilija je ime latinskog porijekla i znaci slijep.

Zaštitnica je crkvene glazbe, pjevačkih zborova i glazbe općenito.

Izvor: sveci katoličke crkve

Ostavi komentar