18.9 C
Čakovec
Petak, 29 ožujka, 2024

“Međimurski infocentar potrošača”

Medijskim je marketingom stvorena sintagma za “POTROŠAČ“ kao istoznačnica za “zaštitu potrošača“, a odgovornost za to dijelom snosi i Zakon o zaštiti potrošača. Zakon udruge koje osnivaju potrošači određuje kao “udruge za zaštitu potrošača“, što stvara krivo shvaćanje kod potrošača da postoje “neke udruge koje moraju štititi njihova potrošačka prava“ jer su oni potrošači.

Malo potrošača zna da su to udruge kao i sve druge udruge osnovane po Zakonu o udrugama, koji definira da je udruga svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja. Ili pojednostavljeno, udruge za zaštitu potrošača štite interese svojih članova, a samo preko projekata Savjetovališta kod nekih udruga, koje financira Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrata u Dugoj Resi, Osijeku, Puli, Splitu, Varaždinu i Zagrebu je savjetovanje potrošača besplatno za sve.

Međutim, u savjetovalištima za zaštitu potrošača ne dobivaju se pravni savjeti, nego isključivo informacije kao zaštititi potrošačka prava, a da potrošač ne mora sam prolaziti kroz šumu hrvatskih zakona koji definiraju njegova prava i obaveze.

Temeljem navedenih činjenica ROZP je pokrenula projekt Infocentar potrošača, a ujedno je i njezina članica VUKANOVČAR – društvo za zaštitu potrošača Međimurja, svoje Savjetovalište potrošača Međimurske županije (www.savjetovalite.info) preimenovalo u Međimurski infocentar potrošača. Ovi projekti se temelje na Viziji ROZP čije je težnja organizirati društvo u kojem su ljudima dostupne sve informacije te imaju pravo, kao informirani građani, na samostalan izbor roba i usluga u kojem su prava potrošača zajamčena zakonom čije provođenje garantiraju institucije sistema. Strategija kojom će to ROZP postići je definirana kao uvođenje inovacija u suradnji civilnog i javnog sektora, kako bi osnažili udruge za zaštitu potrošača i potrošače u čijoj su one službi, te potpunim iskorištavanjem prilika koje nam je pružilo digitalno doba, stvoriti suradničku online platformu za hrvatski i globalni potrošački pokret koja će podupirati nove oblike osnaživanja potrošača i prednosti korisnika. Ta politika zaštite potrošača civilnog sektora proizašla je iz činjenice da javni sektor u Hrvatskoj potrošače doživljava kao slabiju stranu na tržištu, no potrošači su regulatori tržišta i to će ROZP dokazati u praksi.

U Registru udruga registrirano je 116 udruga za zaštitu potrošača, od čega je njih oko 30 više-manje aktivno, te se postavlja pitanje kome je u interesu stvarati krivu sliku provođenja politike zaštite potrošača u Hrvatskoj, ako je činjenica da je politika zaštite potrošača jedna od prioritetnih politika EU, a istraživanja Eurobarometra pokazuju da je Hrvatska od ulaska u EU, kada je bila na 26 mjestu po zaštiti potrošača, čvrsto zasjela na posljednje 28. mjesto po zaštiti potrošača u EU.

Potpuno je jasno da je temeljem pozitivnih hrvatskih propisa uloga udruga potrošača da informiraju i educiraju potrošače jer samo informiran i educiran potrošač je zaštićen potrošač, a savjetovanje je posao pravnih stručnjaka, tj. javnog sektora jer jedino tako  ima smisao i pravnu snagu.

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

43,705FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE