Zašto srednjoškolci još uvijek nemaju na izbor topli obrok?

Hrana je pogonsko gorivo za naše tijelo te ono što jedemo utječe na naš um, raspoloženje i emocije. Od osobite je važnosti tijekom školske dobi jer se djeca tada najviše psihofizički razvijaju, a usvojene prehrambene navike utječu na zdravstveno stanje u odrasloj dobi.

Porazni su podaci da je svaki treći osmogodišnjak pretio u Hrvatskoj. Prema CroCOSI istraživanju, čak 35 posto djece u dobi od 8 do 8,9 godina u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Problem debljine veći je kod dječaka nego kod djevojčica te iznosi 17,8 posto u odnosu na 11,9 posto u djevojčica.

Istraživanje je isto tako pokazalo da od 35 posto djece s utvrđenim problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine samo 14 posto roditelja smatra da njihovo dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Uspoređujući dječake i djevojčice na regionalnoj razini, najveći problem prekomjerne tjelesne mase uočen je u djevojčica u Jadranskoj regiji, gdje 25,5 posto djevojčica ima ovaj problem. U dječaka je problem prekomjerne tjelesne mase podjednak u Zagrebu i Jadranskoj regiji, 21 posto i 20,9 posto, te je u ovim dvjema regijama RH bio viši u odnosu na Kontinentalnu regiju gdje je u 17,1 posto dječaka utvrđena prekomjerna tjelesna masa.

Pravilne prehrambene navike u prvom bi se redu trebale stjecati u roditeljskom domu, a potom u školi gdje do svoje 18. godine provode većinu vremena. Naše osnovne škole, kao što možete pročitati na stranicama 4. i 5. naših novina, prednost daju kuhanoj hrani, ali ipak se prečesto tu nađu paštete, hot dogovi, pizze, sendviči i slično. Znamo da djeca obožavaju takvu hranu, no škole bi ih trebale usmjeravati prema što pravilnijoj prehrani, a ne tetošiti. Srednje škole pak su priča za sebe, srednjoškolci uopće nemaju izbora jesti cjelovit obrok. Pa zar ne bi topli obrok za učenike trebao biti danas, u 21. stoljeću nešto što se podrazumijeva?!

Ostavi komentar