Zašto se cjepivo ne proizvodi u Hrvatskoj?

Cjepivo koje nedostaje postaje  konačno i  političko pitanje. Treba li konobar na Jadranu zbog turističke sezone biti prije cijepljen nego neka starija osoba?

U isto vrijeme treći val virusa bira i sve mlađe, a građani su sve nezadovoljniji. Prvi put u sto godina Hrvati se ne mogu osloniti na Imunološki zavod, ako nešto znači povijest zdravstva i to baš sad kad se dogodila kriza.

Prija par dana čuli smo izjavu prve dame zagrebačkog  Imunološkog zavoda da bi taj zavod mogao u svega par tjedana zadovoljiti potrebe Hrvatske za cjepivima kad bi se izgradio novi suvremeni pogon. Naime, dnevna proizvodnja može se procijeniti na oko četvrt milijuna doza cjepiva kad bi ga bilo. Pogon bi se po modularnom modelu mogao izgraditi za godinu dana, a podršku mu daje više stručnjaka.

Taj bi pogon morao biti suvremen, da bi se nosio s novim virusom i masom drugih virusa i bakterija.

To znači da bi se u njemu mogla proizvoditi i mRNA cjepiva pred kojima je čini se, lijepa budućnost.

Bračni par iz Njemačke čije cjepivo danas koristimo protiv virusa, zapravo je istraživao cjepivo mRNA protiv raka i tvrdi da ga je moguće proizvesti za nekoliko godina. No sad su svi kapaciteti popunjeni zbog virusa, pa je cjepivo protiv raka stavljeno na čekanje.

Pojava Imunološkog zavoda u medijima je ovaj put nešto drugačije intonirana. O tome na svoj način  govori i poruka iz Rijeke izrečena javnosti, ne slučajno baš prije nekoliko dana.

Vlasnik velike hrvatske farmaceutske kuće u Rijeci je uz otvorenje novog suvremenog pogona napomenuo da odmah može proizvoditi cjepivo protiv virusa, ukoliko bi dobio licencu. Zapravo se postavlja pitanje zašto odmah ne počne ako je cjepivo toliko traženo. Vjerojatno kalkulira rizike i zaradu kao privatni vlasnik, osim toga kupnja licence nije jeftina. Na sličan način misle i drugi u svijetu, ne damo patent za cjepivo, što više virusa, to više zarade.

Poanta je ipak nešto drugo. Vlasnik tvrtke iz Rijeke tvrdi da bi Imunološki zavod zbog nedostatka kvalitetnih stručnjaka i tehnologije mogao proizvoditi cjepivo protiv virusa tek za nekoliko godina. U isto vrijeme se pohvalio svojim Centrom izvrsnosti i otvaranjem novog studija farmacije u Rijeci, jer za razvoj trebaju mladi stručnjaci.

Ono što nije izrečeno je: bolje privatno nego javno, barem kad je riječ o poruci iz Rijeke. U Hrvatskoj imamo javno zdravstvo solidno razvijeno koje se još uvijek dobro nosi s privatnim zdravstvom.

Novi Imunološki bi mogao nekome pomrsiti račune kao javni nacionalni centar za cjepiva jer ga podržava Vlada i Grad Zagreb, za sada na papiru.

Konkurencija između Rijeke i Zagreba možda je u ovom slučaju ipak dobrodošla, kao i izbori, možda natjera političku elitu na brže djelovanje.

Ostavi komentar