15 C
Čakovec
Četvrtak, 28 ožujka, 2024

Vrijeme je za pitanje bankarima: Što će biti vaš doprinos u krizi?

Nismo mi socijalne ustanove, bio je arogantan odnos banaka prema klijentima koji bi zapali u nevolje. Kako će se financijski kapital ponašati sada u korona krizi kada milijuni ljudi preko noći moraju prestati raditi ili živjeti sa smanjenim ili nikakvim prihodima. Ni krive ni dužne cijele gospodarske grane morale su preko noći zatvoriti svoja vrata ne svojom voljom, nego višom silom. Hoće li se i sada financijski kapital ponašati kao da ga nije briga što se događa? Proračunato čekati da se stvari vrate u normalu kako bi zbog osiromašenih, a time još “rizičnijih klijenata” po aršinu banaka skuplje prodavali svoj novac?!

Hoće li se i dalje ponašati s visoka prema svima od građana do država, kao da su iznad svih? Što su države u odnosu na njih, samo prezaduženi klijenti, eto, dokle su stvari došle! One manje i siromašnije bankari mogu staviti u mali džep, poigravati se njihovim rejtingom kako bi im novac mogle prodavati još skuplje!

Hoće li se u donosu na građane samo pritajiti i čekati povoljan trenutak da sirotinja stane u red kako bi se zadužila za odlazak po špeceraj i plaćanje računa za grijanje, struju i vodu? Trljati ruke kad se pred vratima njihovih poslovnica budu stvarali  redovi onih koji će golu egzistenciju moći održavati samo kao zaduženi robovi?

Za tri, četiri ili više mjeseci pred pučkim kuhinjama mogli bi se naći i ljudi koji su do jučer hranili sebe i druge. Malo i srednje poduzetništvo ne funkcionira tako da  vlasnici tih poduzeća u ormarima imaju posložene buntove novčanica. Posao se vrti na obrtanju novca iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec. Ako posao stane nema priljeva, a ako nema priljeva nema ni plaća. Zato je koronavirus tako opasan za gospodarstvo.

Zbog toga je i došlo vrijeme da država, ali i građani  otvoreno pitaju bankarski sektor, a što će biti vaš doprinos u krizi?

Od zgrtanja novca nitko neće ozdraviti. Nitko nije pošteđen virusa. Ne mari on za to tko je bogat, a tko siromašan. Mjere za obranu do njega jednake su za sve.

Ali u svakoj krizi netko želi lešinariti. Toliko toga smo do sada postigli zajedno, pa zar je onda tako teško spriječiti lešinarenje. Tim više što smo se do sada uvjerili i u snagu solidarnosti i požrtvovnosti. Sada je pravo vrijeme za iskupljenje, a bankarski sektor i financijski kapital imaju se za što iskupljivati. Tek smo se mrvicu oporavili od krize koju je izazvao s lanca otrgnuti financijski kapitalizam 2008. godine. Posljedice su na različit način osjetili svi od država do građana; od prekomjernih deficita i stezanja remena do kredita u švicarcima. Dakle nakon borbe s virusom radi očuvanja zdravlja u sljedećem koraku trebamo se čuvati još opasnije zaraze nove runde dužničkog ropstva i bacanja građana u siromaštvo.

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

43,705FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE