Tajna veza rata i platnog prometa

Mnogi se pitaju zbog čega rat u Ukrajini tako dugo traje i zašto nema ozbiljnih pregovora. Razlog je svakako okupacija dijelova Ukrajine od strane Rusije, no sve više postaje jasno da Rusija nipošto ne želi zaustaviti rat, bez obzira na to što navodno “stalno nudi pregovore“.

U jednoj rečenici, ruskoj politici odgovara rat jer jako ubrzava podjelu svijeta, te služi kao svojevrsni strateški lakmus papir s dvije opcije, Istok ili Zapad.

To je ovih dana jasno izrazila guvernerka središnje banke Rusije, izjavivši da čak 159 zemalja želi prihvatiti novi platni sustav zemalja BRICS, s tim da te brojke ipak treba uzeti s rezervom.

Za BRICS je organizacija novog platnog sustava najvažnije strateško pitanje jer se na taj način više ne treba koristiti dolar u platnom prometu. O tome će se već ove godine odlučivati na samitu zemalja BRICS, što je znatno ubrzanje.

Ono što se za sada još ne vidi dovoljno je pitanje novog globalnog ekonomskog lidera na Istoku. To je za sada nedvojbeno Kina, naime, prema ocjeni Australijskog instituta za stratešku politiku ASPI, Kina je ispred Amerike u čak 37 od ukupno 45 ključnih tehnologija današnjice, od čega Kina ima monopol u 10 tehnoloških područja. To je zbog drugačijeg odnosa prema financiranju znanosti, u Kini su instituti briga države koja ih debelo pomaže.

Po tome je jasno da Kini odgovora rat između Rusije i Ukrajine jer ubrzava globalno preslagivanje zemalja, a sama uopće ne mora voditi rat.

Problem s platnim prometom je uvijek odnos između valuta, odnosno takozvana monetarna zmija i međusobne vrijednosti valuta. Jednostavnije, tko dobiva i tko gubi u svemu tome. Hoće li se manje razvijene zemlje složiti da umjesto hegemona zapadnog tipa zamjene hegemonom istočnog tipa, pitanje je na koje još nitko nema odgovore.

U Europi je već poznat slučaj Grčke kad je Kina zbog dugova dobila luku Pirej, a nedavno i Crne Gore koja se na našla u dugovima prema Kini zbog gradnje autocesta. No ekonomska suradnja Brazila i Kine je mizerna da je jedva vrijedna spomena u globalnom razmjerima, iako su te zemlje članice BRICS-a. To sasvim dovoljno govori o teškoćama novog svjetskog poretka od dvaju polova i interesnim sferama.

Osim toga, Kina već ima suparnika, a to je Indija koja jako ubrzava svoj razvojni put i za deset godina ima šanse postati još jedan globalni lider. Za mnoge je iznenađenje i to što je Turska zatražila članstvo u BRICS-u, no jednostavno je. Ta zemlja želi biti spona između Istoka i Zapada kao što je bila vjekovima i želi surađivati s jednima i drugima jer tu vidi svoju korist.

Da zaključimo, ova godina postaje ključna za novi ekonomski svjetski poredak, nije u pitanju samo rat.

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

51,240FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE