Kad je prije sto godina Rudolf Steiner uveo glazbu i ples kao metodu liječenja, nazvavši svoju umjetničku viziju euritmija, malo mu je tko vjerovao. Do danas se euritmija prakticira jedino u školama koje se bave odgojem po waldorf metodi, a ima ih oko tisuću u svijetu.
Krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća pojedini znanstvenici ispitivali su utjecaj glazbe na biljke, provedeno je mnoštvo pokusa. Pokazalo se da biljke barem u pokusnim uvjetima, bolje rastu i uspijevaju ako im se pušta određena glazba. U tim je pokusima ustanovljeno da biljke nikako ne vole rock glazbu, a da više vole klasičnu glazbu.
Najnovija istraživanja utjecaja glazbe na čovjeka dovela su do niza iznenađujućih spoznaja. U suvremenoj medicini je prepoznat takozvani Mozart efekt, liječenje pomoću glazbe odnosno utjecaj glazbe na ljudske sposobnosti.
Ustanovljeno je da glazba genijalnog Mozarta aktivira obje polutke mozga, bolje rečeno sinkronizira ih i na taj način im pospješuje djelovanje spajajući logičko razmišljanje (um) i umjetničke sklonosti druge polovice mozga (emocije i intuiciju).
Dodatna istraživanja u Kaliforniji otkrila su da njegova glazba mijenja glasnoću tona svakih trideset sekundi, slično kao naši moždani valovi. Liječnici neurolozi tvrde da dolazi do super organizacije moždane kore jer se pospješuje okidanje neurona ako se sluša Mozart, pogotovo Sonata za dva klavira u D duru.
Studenti postižu znatno bolje rezultate već nakon desetominutnog slušanja, povećava im se moć koncentracije. Tako ujednačena moždana aktivnost vidljiva je na EEG-u, u promjeni amplitude alfa ritma, dokazuju neurolozi, pa tako kod epileptičara dolazi do smanjenja napada u većini slučajeva.
Kao pomoćno sredstvo liječenja u suvremenoj medicini glazba može utjecati na mnogobrojne bolesti, od Alzheimerove bolesti, raka, hipertenzije ili Parkinsonove bolesti. Bolesnik koji je pretrpio moždani udar naučit će prije hodati samo ako sluša glazbu Mozarta, čak i ako je nepokretan, jer njegov mozak radi za njega.
Važno je znati da dobra glazba može doživotno utjecati na zdravlje djeteta već u majčinoj utrobi.
Zapravo se pitamo zašto više ne slušamo Mozarta i jesu li građani u njegovoj domovini zbog toga u određenoj prednosti, ali i zašto se ne provode slični pokusi s međimurskom glazbom?
