Rad i posao nakon umirovljenja

I dok poslodavci muku muče s pronalaskom radne snage, a ona s najviše elana i mladosti je već u velikom broju iselila van države u potrazi za bolje plaćenim poslom i uređenijom državom, postoji jedna skupina stanovništva koja je sve više voljna raditi i svoja mala primanja pojačati s povremenim i dodatnim poslovima. Radi se o umirovljenicima.

Kako je zakonom o mirovinskom osiguranju još 2014. godine uvedena mogućnost zapošljavanja umirovljenika na pola radnog vremena, a da im se pri tome ne obustavlja isplata mirovine, zakonodavac je konačno počeo širiti to pravo u skladu sa sve većim potrebama tržišta koje vapi za radnicima. Izmjenama zakona koje su na snazi od ove godine, prava umirovljenika koji žele raditi u mirovini su povećana i detaljnije definirana.

Tako se isplata mirovine ne obustavlja niti umirovljeniku koji je otišao u punu starosnu mirovinu i koji se zaposli do polovice punog radnog vremena ali ni onome koji također radi do polovice punog radnog vremena, a ima prijevremenu starosnu mirovinu. Umirovljeniku koji ima invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad i koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost zbog koje postoji obveza na osiguranje, isplata mirovine se ne obustavlja, ali mu se određuje nova svota mirovine koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja.

No ipak, korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad u slučaju rada isplata mirovine se obustavlja te se umirovljenika upućuje na ponovnu kontrolu invalidnosti, zbog čega se na kraju može i izgubiti pravo na mirovinu. Jedino umirovljene djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe mogu raditi u i punom radnom vremenu, ali će u tom slučaju primati polovinu mirovine za vrijeme dok tako rade.

Umirovljenici koji se zaposle do četiri sata dnevno imaju pravo i to novo vrijeme rada iskoristiti za ponovno određivanje mirovine i preračunavanje u radni staž, a s obzirom na to da rade polovicu radnog vremena, za punu godinu novog staža potrebno će im biti dvije godine rada na pola radnog vremena kako bi ostvarili jednu godinu novog mirovinskog staža. Umirovljenici koji će raditi najmanje dvije godine mogu zatražiti i novi obračun visine mirovine za novu godinu mirovinskog staža, ali pod uvjetom da prestanu raditi. Radom u mirovini ipak nije moguće skupiti staž onima koji su prijevremeno umirovljeni. Poslove umirovljenici mogu tražiti putem burze rada i Zavoda za zapošljavanje, kao i ostali nezaposleni ili tražitelji posla, ali im je prednost što nemaju nikakve obveze spram samog zavoda, kakve inače imaju nezaposlene osobe.

Također, osim samog zaposlenja, umirovljenici mogu obavljati određene poslove i bez stupanja u radni odnos i to po osnovi ugovora o djelu prema Zakonu o obveznim odnosima. U tom slučaju mirovina se ne gubi niti je upitna, budući da se ne sklapa ugovor o radu, nego ugovor o djelu koji se koristi za izvršenje određenog, jednokratnog posla uz ugovorenu naknadu. Također, umirovljenici mogu obavljati i sezonske poslove u poljoprivredi do maksimalno 90 dana, a mogu se baviti i određenom kućnom radinosti ili dopunskim zanimanjem, a sve u skladu s djelatnostima koje su upisane u registar poreznih obveznika u poreznoj upravi (budući se isto ne odnosi na samostalne djelatnosti, trgovce pojedince i djelatnost obrta).

Prilikom izračuna svih svojih primanja, a koja se odnose ne samo na mirovinu već i na plaću koju dobivaju od poslodavca, umirovljenici koji rade posebno moraju obratiti pozornost na svoj neoporeziv dio dohotka te provjeriti svoju poreznu karticu, kako ne bi njihov osobni odbitak od 3.800 kuna ostao neiskorišten na mjesečnoj razini, zbog čega bi dobivali manje isplate svojih prihoda. Naime, osobni odbitak potrebno je “preraspodijeliti” na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i na poslodavca, kako bi bio u potpunosti iskorišten.

Ostavi komentar