Zbog rata u Ukrajini i smanjenja ovisnosti o Rusiji, Europska komisija u srijedu je predstavila nove prijedloge za osiguranje energije. Za nas je uz ostale ciljeve važno što se prema planovima do 2028. godine mora udvostručiti broj solarnih elektrana u EU, jer sunca imamo. U sklopu toga, na nove javne zgrade ugrađivat će se i solarne elektrane kao obveza.
Prema podacima mjerodavnih institucija u Hrvatskoj, godišnje se proizvede oko 13,400 GWh električne energije. Zbog znatnog hidropotencijala, Hrvatska proizvodi 65 posto svoje energije iz obnovljivih izvora, od čega na velike hidroelektrane otpada 42 posto, a na sve ostale obnovljive izvore uključujući sunce, vjetar, biomasu i druge izvore oko 23 posto.
Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, solarne elektrane u Hrvatskoj ukupne su snage oko 108 MW, a zajedno s toplinskom energijom iz sunca proizvode oko 95 GWh električne energije godišnje. To je tek oko 0,8 posto energije koju godišnje troši Hrvatska.
Prema podacima HEP-a iz siječnja ove godine, Hrvatska ima ukupno 3821 fotonaponskih elektrana, no broj je za dvadesetak elektrana veći jer se grade nove. Najviše solarnih elektrana izgradili su poduzetnici u vrijeme poticaja, ukupno 2182 solarne elektrane.
Fotonaponskih elektrana u kućanstvima u Hrvatskoj samo je 161, a u kategoriji samoopskrbe kućanstva električnom energijom samo 1478 solarnih elektrana. Da bi slika bila potpunija, najviše solarnih elektrana izgradila je do sada Osječko-baranjska županija, 664, slijedi Vukovarsko-srijemska s njih 405, Primorsko-goranska s 356 sunčanih elektrana, Varaždinska županija s 277 sunčanih elektrana i Međimurska s 270 solarnih elektrana.
Ako usporedimo ukupan broj solarnih elektrana u Hrvatskoj s pozivom Europske komisije na udvostručenje solarnih elektrana do 2028. godine, izgradit ćemo ukupno oko 8000 solarnih elektrana koje će proizvoditi samo oko od 200 do 300 GWh. To znači da će ukupan doprinos solarnih elektrana 2028. godine, odnosno prije kraja dekade, u Hrvatskoj biti gotovo zanemariv, proizvodnja energije iz Sunca iznosit će samo od 1 do 2 posto godišnjih potreba. Njemačka će do 2028. godine proizvoditi najmanje 16 posto energije iz Sunca za svoje potrebe, a Hrvatska tek jedan ili dva posto. Želi li biti kao Njemačka kad je riječ o energiji iz Sunca, Hrvatska bi trebala najmanje deset puta povećati svoju proizvodnju do kraja 2030. godine. Neće, jer Sunce još nije na dnevnom redu.
