Ponovno su sve oči uprte u američku svemirsku agenciju NASA-u koja je 18. veljače na Mars spustila letjelicu s ciljem istraživanja postoje li tamo ikakvi tragovi života. Sa Zemlje je letjelica krenula još 30. srpnja prošle godine te je ovog tjedna bila spuštena u krater Jezero koji je nazvan po maloj općini u Bosni i Hercegovini.
Rover Perseverance poslan je na Mars s ciljem istraživanja i prikupljanja dokaza prapovijesnih životnih oblika poput, primjerice, bakterija. Istraživat će se i kamenje i stijene te će se njihovi uzorci pohraniti i dopremiti natrag na Zemlju kako bi ih znanstvenici mogli istražiti i dokučiti neka nova saznanja.
Potrebno je naglasiti da je ovo tek peti rover koji je uspješno završio putovanje od Zemlje do Marsa. Prvu sondu na Mars poslao je SSSR 1. studenog 1962. godine, ali je kontakt sa sondom bio izgubljen. U istraživanje Marsa krenuo je i dvije godine nakon toga SAD, ali je isto tako kontakt sa sondom bio izgubljen. Poslije toga poslano je oko 40 sondi, no nitko nije došao do nekih značajnih saznanja, a velik dio sondi bio je izgubljen.
Mikrofon postavljen na roveru je omogućio prvo audio snimanje zvukova s Marsa. Otprilike 10 sekundi čuo se marsovski vjetrić, kao i mehanički zvukovi rovera. Mars je inače četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom. Promjer mu iznosi 6792 km, masa 0,107 Zemljine mase, a površinsko gravitacijsko ubrzanje 0,377 gravitacijskog ubrzanja na Zemlji. Ima dva pratioca nepravilna oblika, Deimos i Phobos, a sunčev mu dan traje gotovo kao i Zemljin, 24 h i 40 min.
Ostaje nam za vidjeti hoće li sada ipak uspjeti pronaći na Marsu znakove nekog živog organizma te jesu li mogući uvjeti za život? Ako ima, to znači da će doći do svemirske revolucije i nove perspektive i niza novih mogućnosti za Zemljane. No, budimo realni, to će najvjerojatnije saznati tek naše sljedeće generacije.
