Moderne babe vračare, čitaj ekonomski analitičari, koji prognoziraju ekonomska kretanja ublažili su prognoze rasta BDP-a za Europsku uniju. Do prije par dana svi smo znali da je inflacija u Europi oko devet posto, a kod nas oko četrnaest posto u prosjeku, uz želju da se do kraja iduće godine spusti za par postotaka.
Sad ekonomski analitičari jedne relevantne agencije prognoziraju da će Europska unija umjesto pada BDP-a imati rast od 0,6 posto ove godine. To temelje na nižim cijenama prirodnog plina, smanjenju potražnje, kao i događanjima u Kini. Čak prognoziraju da će se ukupna inflacija u eurozoni smanjiti do kraja ove godine na tri posto, što zapravo znači da će doći u normalu.
Naime, očekivana kriza i poremećaji svjetskog tržišta znače i smanjenje kupovne moći, ali i smanjenje psiholoških očekivanja da je baš sad vrijeme za kupovinu. To znači da će ljudi manje kupovati i da će cijena roba pasti.
Zbog bržeg zauzdavanja inflacija, savjetuje se da Europska središnja banaka podigne kamatne stope, što je uobičajena mjera kad je riječ o zaustavljanju inflacije. Porast inflacije u znatnoj mjeri generiraju povećane plaće cijene rada, što bi onda značilo da cijenu rada treba staviti pod određenu kontrolu. To je dakako u vezi s padom prodaje roba. Naime, ako robe ima previše na zalihama, cijena joj pada.
Ako cijena rada i dalje bude rasla, inflacija će manje padati, što znači da pojedini sektori ili pojedinci mogu biti na dobitku, ali društvo može biti u gubitku. Tako bi to trebalo izgledati na tržištu, no što će se dogoditi, nitko zapravo ne zna.
Sigurno je da građani ipak osluškuju što kažu ekonomski prognozeri, no samo jednim uhom. Ako se na sve strane govori da nastupa recesija i pad BDP-a, sigurno je jedino da će se građani ponašati racionalno.
Za državu je jasno, uvođenje eura smanjilo je valutne rizike za sve, pa i za zaduživanja države. Pitanje je što će učiniti hrvatski građani u ovoj godini. Vjerojatnije je da će poučeni iskustvom, naučeni na krize, malo pričekati s većim kupnjama. To znači da više vjeruju onima koji kažu da će ova godina biti krizna i ne vjeruju u skori jači pad inflacije, odnosno da su inflatorna očekivanja i dalje velika, usprkos pomoći vlade i djelomičnoj stabilizaciji cijena energenata. Jednostavno, iako je uvođenje eura dobra dugoročna vijest za građane, oni od toga još ne vide nikakve koristi, već probleme i dizanje cijena.
